NavMenu

Četvrti Trijenale stiže i u Beograd - Od sutra u Salonu Oto Bihalji-Merin

Izvor: eKapija Sreda, 22.10.2025. 12:30
Komentari
Podeli
Iza Papasijan, Francuska, dobitnica Velike nagrade Trijenala (Foto: Marija Konjikušić)Iza Papasijan, Francuska, dobitnica Velike nagrade Trijenala
Nakon uspešnog otvaranja u Galeriji Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, internacionalna izložba Četvrti Trijenale MNMU: Ekscentrici, kustoskinje Radmile Stamenković, biće prikazana i u Salonu Oto Bihalji-Merin u Beogradu (Nemanjina 3/10, 3. sprat). Otvaranje je zakazano za četvrtak, 23. oktobar u 18 časova.

Selekciju radova i koncept postavke za ovu priliku napravila je kustoskinja Salona Oto Bihalji-Merin, Senka Latinović. Zbog manjeg kapaciteta izložbenog prostora, na izložbi će biti prikazana 52 dela 40 autora, dok će radove 15 učesnika Trijenala poestioci moći da pogledaju u digitalnom obliku, u vidu reprodukcija na LED ekranu.

Tema ovogodišnjeg Trijenala postavlja pitanje šta znači biti ekscentričan danas i kakav potencijal za budućnost nosi ekscentričnost. Centar i periferija, mejnstrim i margina, institucionalna i vaninstitucionalna validacija su pojmovi koji nas sve više zaokupljaju, na samo kao umetnike i radnike u kulturi, već i kao ljudska bića. Da li možemo da se nadamo da turbulentna vremena u kojima trenutno živimo najavljuju radikalnu promenu paradigme, šansu za novi početak u kome će biti neophodno posmatrati svet, međuljudske (i međuvrsne) odnose, kao i umetnost iz potpuno drugačije, decentrirane perspektive?


Neki umetnici Četvrtog Trijenala eksplicitno su politički u tom nastojanju: njihovi radovi preispituju klasifikacije i identitete, transformacije pejzaža, životinja i ljudi. Svet koji prikazuju se pred nama otvara kao košmarni bal pod maskama koje se tope pod granatama, požarima, erupcijama i vatrometima, stvarajući neočekivane hibride i savezništva.  Pojedini umetnici kroz umetničke vizije otvaraju ona čuvena vrata percepcije – za šta je potrebna velika hrabrost i prepuštanje bez stega samokontrole. U tom prostoru pojavljuju se anđeli i biblijske figure, ali i utvare, vanzemaljci, prikaze i drugi granični entiteti koji obitavaju u svetu nesvesnog i onostranog.  Najzad, određeni autori uranjaju u svet monstruma izvitoperenih fizionomija, koji ipak ne deluju preteće, već intrigantno. Posmatramo ih sa mešavinom simpatije i nelagode, pitajući se da li se rađaju kao metafora našeg vremena – i da li je svako krizno doba osuđeno da se prepozna u često citiranom (parafraziranom) Gramšijevom citatu: "Stari svet umire, novi se još ne može roditi; sada je vreme čudovišta."

Na izložbi će biti prikazani i radovi francuske umetnice Ize Papasijan, koja je osvojila Veliku nagradu Trijenala, kao i radovi mlade srpske umetnice Teodore Nešković nagrađeni Otkupnom nagradom Trijenala.

Tokom izložbe će za publiku biti organizovana kustoska vođenja, kao i susreti sa nekima od učesnika Trijenala. Izložba će biti otvorena do 22. novembra 2025. Sve informacije biće dostupne na sajtu www.mnmu.rs i instagram profilu Salona Oto Bihalji-Merin @salonobm.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Salon Oto Bihalji-Merin je nastao voljom ćerke i naslednice Oto Bihalji-Merina koja je Muzeju naivne i marginalne umetnosti poklonila stan u Nemanjinoj 3 u Beogradu u kome su Oto i Liza B. Merin živeli više od 40 godina, kolekciju umetničkih dela, bogatu arhivsku i bibliotečku građu.

Zbirku Salona Oto Bihalji-Merin zvanično čine 82 umetnička dela, od kojih je 80 proglašeno za kulturno dobro. Zbirka je heterogena po svom sastavu, čine je dela akademskih umetnika, naivnih umetnika, dela anonimnih, narodnih stvaralaca, kao i umetnički radovi Ota Bihalji-Merina. U zbirci se čuvaju slike, skulpture, crteži, grafičke mape nastale u vremenskom rasponu od 1924. (od kada datiraju najstariji sačuvani crteži Ota Bihalji-Merina), do 1992. godine. Zastupljena su velika imena jugoslovenskog modernizma Marko Čelebonović, Milan Konjović, Edo Murtić, Lazar Vujaklija, Lazar Vozarević, Miodrag B. Protić, Krsto Hegedušić, Marij Pregelj, Mića Popović, Milica Zorić, Dušan Džamonja, naivci Sava Sekulić, Ilija Bosilj, Bogosav Živković, Ivan Generalić, Ivan Rabuzin, Vangel Naumovski, Dragiša Bunjevački, Sofija Doklean i mnogi drugi.

Bračni par Bihalji-Merin je dela kupovao ili dobijao kao poklone od samih autora, pa ona predstavljaju i svedočanstvo o brojnim prijateljstvima i saradnjama koje su ostvarivali tokom života. Ona služe i kao putokaz kroz njihova mnogobrojna i razorodna interesovanja u polju umetnosti, koja su se decenijama pretakala u knjige, eseje, novinske članke, tv i radio emisije.

Na stalnoj postavci izloženo je preko 50 dela, u skladu sa kapacitetima izložbenog prostora, a periodično će se vršiti izmene u postavci, kako bi sva dela iz zbirke imala priliku da budu izložena. Planirano je i da Salon OBM bude mesto privremenih izložbi savremenih domaćih i inostranih autora. (https://mnmu.rs/)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.