NavMenu

Otvoren četvrti Trijenale Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini

Izvor: eKapija Petak, 19.09.2025. 11:02
Komentari
Podeli
(Foto: Marija Konjikušić)
Četvrti trijenale Muzeja naivne i marginalne umetnosti pod nazivom Ekscentrici, svečano je otvoren 18. septembra u Galeriji MNMU u Jagodini. Ovom izložbom MNMU nastavlja tradiciju bijenalnog, odnosno trijenalnog pregleda umetničke produkcije nastale izvan dominantnih centara umetničkog sveta.

- Trijenale je izložba koja ima za cilj stručnu procenu, uvid i interpretaciju onoga što se stvara u domenu umetnosti koja je nekada nazivana samoukom, a kasnije se promenom kriterijuma širila, tako da smo od 2022. uveli i mogućnost da se prijave i akademski obrazovni umetnici. To nam je otvorilo sledeće veliko poglavlje u radu Muzeja i omogućilo da postavimo suštinsko pitanje – šta je to danas margina. Svedoci smo velikih promena u samoj umetničkoj delatnosti; počeo je da se menja i poprilično ljulja fiksni odnos centra i margine. Na izložbi koju otvaramo moći ćete da vidite da biografija umetnika više nije centralno pitanje, a videćete i jako zanimljive, specifične umetničke opuse - rekla je direktorka MNMU Ivana Bašičević Antić.

Bašičević Antić posebno je napomenula da se u okviru izložbe prikazuje dokumentarni film čije je prikazivanje omogućio Centar Žorž Pompidu u Parizu, koji prikazuje aktuelnu izložbu u tom Muzeju. - To je prva izložba art brut umetnosti u ovom ipak mejnstrim, važnom muzeju, što takođe govori upravo o promenama koje se dešavaju u umetničkom svetu - zaključila je direktorka MNMU.


Kustoskinja izložbe Radmila Stanković navela je da je Bio odziv umetnika bio veliki. - Pristiglo je 355 radova iz 16 zemalja, a žiri je imao centralnu ulogu da odabere 119 radova 55 autora - istakla je kustoskinja izložbe.

Žiri Trijenala MNMU činili su Danijela Bilopavlović Bedenik, viša kustoskinja, Muzej savremene umetnosti, Zagreb; Una Popović, viša kustoskinja, Muzej savremene umetnosti, Beograd; Marta Morgana Rudoni, kustoskinja, Muzej Cassa dell’Art Brut, Kasteđo; Isil Ezgi Čelik, kustoskinja, direktorka capitArt-a, London; i Senka Latinović, kustoskinja, Muzej naivne i marginalne umetnosti / Salon OBM, Beograd.

Prisutnima se obratila predsednica žirija Una Popović, koja je navela da upravo situacija samoukih, naivnih ili marginalnih umetnika u kontekstu savremenog sagledavanja sveta i umetnosti predstavlja važnu pojavu, koja će tek biti osvešćena u kategoriji sistemske pozicije umetnosti.

Glavna nagrada, koja podrazumeva produkciju izložbe nagrađenog autora, pripala je umetnici Isi Papasijan iz Pariza. - Crtež, rez, tuš, skalpel, materijal i površina. Papasijan stvara preplitanjem ovih elemenata u jedinstven slikarski jezik, koji postaje most između vidljivog i nevidljivog sveta, između neizrecivog i manifestovanog - stoji u obrazloženju žirija koje je pročitala Una Popović.

Žiri je posebno istakao umetnike/ce čiji rad ulazi u domen digitalnog, video ili medijske artikulacije marginalne umetnosti – Pleme F20, Karu Mekvilijam, kao i umetnički duo Margareta Vidmar & Esox Lucius Ido.

Otkupna nagrada, koja podrazumeva otkup dela nagrađenog autora/ke za kolekciju Muzeja naivne i marginalne umetnosti, pripala je mladoj autorki iz Srbije – Teodori Nešković.


Tema 4. Trijenala otvara pitanje šta znači biti ekscentričan danas, pri čemu se to pitanje odnosi i na pojedinca u okviru društvene zajednice, i na umetnika koji stvara izvan tržišnih mehanizama, ali i na institucije koje ne pripadaju tzv. mejnstrim svetu umetničke scene.

Sam podatak da u ovoj godini MNMU obeležava 65 godina svog postojanja, govori da je pitanje da li govorimo više o margini, ili je to zapravo postao takođe jedan od institucionalnih domena koji je težeći ka potpunom profesionalizmu i sprovođenju muzejskih principa i standarda u svom radu, ponudio umetnicima ravnopravno učešće u umetničkom svetu i možda na taj način i dovršio jedno poglavlje u svom postojanju. Upravo zato ovo trijenale govori i o potrebi da se redefinišu pozicije aktera savremene umetničke scene, preispitaju pojmovi margine i centra, ali i postavi centralno pitanje budućnosti profila ovog muzeja sa željom da se definiše novi jednako radikalan u težnji za razbijanjem dogmi.

Trijenale je otvoren u Jagodini od 18. septembra do 19. oktobra, dok će beogradska publika imati priliku da izložbu vidi u Salonu Oto Bihalji-Merin u periodu od 23. oktobra do 22. novembra 2025. godine.



Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Muzej naivne i marginalne umetnosti u Jagodini je ustanova kulture od nacionalnog značaja kao riznica od oko tri i po hiljade dela od više od četiri stotine umetnika iz četrdesetak zemalja, svih generacija iz perioda od početka XX veka do danas. Umetničku zbirku Muzeja (slike, skulpture, grafike, crteže) čine otkupljena dela, pokloni i naknade prilikom organizovanja izložbi, Kolonija i Bijenala naivne i marginalne umetnosti.

Muzej se nalazi u monumentalnom zdanju koje je najlepši primer secesije s početka 20. veka u Jagodini. Nalazi se u srcu gradskog parka kraj glavnog šetališta. Ugledna trgovačka porodica Ristić želela je da uklopi svoju porodičnu vilu u savremena arhitektonska strujanja toga doba. Pokretački motiv kada je u pitanju rešenje pročelja ovog secesijskog zdanja bila je zanimljiva građevina na fotografiji čiji je autor sinovica porodice Ristić, s početka 20. veka prilikom svog putovanja po Holandiji.

Vila je sagrađena 1929. godine i zbog mnoštva svojih kvaliteta pod zaštitom je Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kragujevac. Fasada je opervažena bogatom štukaturom, koja dominira na samom pročelju ovog reprezentativnog arhitektonskog spomenika u vidu floralne mreže. Dekorativni pilastri, girlande, amfore, balusteri i vrlo inventivno rešen krovni venac daju čitavoj građevini originalni pečat. Kompilacija uticaja, kada je u pitanju eksterijer i enterijer, pokazuje želju ovdašnje trgovačke porodice da gracioznošću i lepotom, kako eksterijera tako i bogatog enterijera svog porodičnog doma, ostavi trag svog statusa u društvu.

Osnivanje Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, 1960. godine predstavlja prekretnicu u istoriji naivne i marginalne umetnosti Srbije. Ova vrsta fenomena u umetnosti konačno i na našim prostorima doživljava početak svoje pune afirmacije i zaštite osnivanjem državne institucije kao zaštitnika.

Među reprezentativnijim delima svetskih klasika u ovoj zbirci nalaze se dela slikara: Save Sekulića, Ilije Bašičević Bosilja, Emerika Feješa, Vojislava Jakića, Barbarijena, Pala Homonaja, Milosava Jovanovića, Dušana Jevtovića, Milana Rašića, Martina Jonaša, Mihala Bireša, Jana Knjazovica, Florike Puje, Milanke Dinić, Slobodana Živanovića, Dobrosava Milojevića kao i vajara: Bogosava Živkovića, Dragutina Aleksića, Dragiše i Milana Stanisavljevića, Ferenca Kalmara, Ilije Filipović, ali i mnogobrojnih značajnih inostranih autora: Pola Daema (Belgija), Aleksandra Lobanova (Rusija), Rosena Raševa (Bugarska), Merdada Rašidi Gadija (Iran/Nemačka), Sju Prins (Engleska), Ermelinde de Almeide (Brazil), Edeltraud Leman (Nemačka), Matije Skurjenija, Ivana Generalića, Ivana Lackovića, Franje Mraza, Ivana Rabuzina, Draga Juraka iz Hrvatske, Vangela Naumovskog (Makedonija), Frančiške Petelinšek (Slovenija), Milana Sovilja (Republika Srpska) i drugih. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Jagodina  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.