NavMenu

Potrošnja srpskih turista u inostranstvu porasla za 500 mil EUR - Kod kuće slaba ponuda i visoke cene

Izvor: Danas Petak, 26.09.2025. 09:19
Komentari
Podeli
(Foto: Mila Supinskaya Glashchenko/shutterstock.com)
Za prvih sedam meseci ove godine zabeležen je porast potrošnje domaćih turista u inostranstvu za preko 500 mil EUR, odnosno potrošnja je za gotovo četvrtinu viša u odnosu na prošlu godinu.

Stručnjaci smatraju da razloge treba tražiti u nestabilnoj unutrašnjoj situaciji u Srbiji, kao i u slaboj turističkoj ponudi.

Kako je Danas ranije pisao, interesovanje domaćih turista za letovanja u inostranstvu ove godine bilo je smanjeno u odnosu na prošlu, što se videlo po tome što je broj uplaćenih turističkih aranžmana bio za oko 10 % manji.

Razlog za to su i poskupljenja u tradicionalno omiljenim mestima domaćih turista kao što su Grčka, Turska i slično. Turistički aranžmani su bili skuplji ove godine, ali su i cene na destinacijama bile više i za 15 %.


Za šest meseci 370 mil EUR

Međutim, podaci Narodne banke Srbije (NBS) pokazuju da su u prvih pola godine građani značajno više potrošili u inostranstvu nego prošle godine i to za oko 370 mil EUR.

Naime u prvih šest meseci prošle godine potrošeno je nešto manje od 1,6 mlrd EUR, dok je za isti period ove godine potrošeno blizu 2 mlrd EUR.

U odnosu na prvih sedam meseci prošle godine, potrošnja je ove veća za više od 500 mil EUR i iznosila je 2,6 mlrd EUR.


Dakle, u poređenju sa periodom od januara do kraja jula 2024. godine, potrošnja naših građana u inostranstvu porasla je za 24 %, odnosno skoro za četvrtinu.

Direktor agencije "Savetnik u turizmu" Branko Krasojević navodi da je jedno od objašnjenja to da je veći broj ljudi otišao na putovanje mimo turističkih agencija.

- Samim tim oni nisu tako evidentirani u tom turističkom prometu. Nisu bili u organizovanom turističkom kretanju, jer kada je organizovano ono se lako evidentira preko agencija i slično. Međutim, individualni odlasci ili odlasci u manjim grupama se teže evidentiraju ili se uopšte ne evidentiraju - ukazuje on.

Krasojević dodaje da ga ne čudi to što je potrošnja povećana.

- Mislim da kvantitet nije toliko povećan, ali je kvalitet povećan. To znači da su cene značajno skočile i da je za godišnje odmore bilo potrebno 15 ili 20 % više novca nego prethodne godine. Ljudi su za iste turističke proizvode ili aranžmane ove godine plaćali višu cenu, jer je došlo do poskupljenja prevoza, smeštaja, ishrane, vanpansionske potrošnje i sve je to mnogo uticalo - pojašnjava on.


Srbija ima hronično deficitaran bilans

Naš sagovornik ukazuje da mi imamo hronično deficitaran turistički bilans.

- Koliko god da mi prihodujemo od dolaska stranih turista to se anulira kroz odlazak naših turista u inostranstvo. I dalje imamo taj negativan turistički bilans, više trošimo u inostranstvu nego što prihodujemo u zemlji. To smanjuje rezerve zemlje, utiče na platni bilans i tako dalje - navodi Krasojević.

Prema njegovim rečima, na to utiču i socijalne razlike.

- Građani sve više biraju inostranstvo kao neku prestižniju i atraktivniju opciju, za razliku od vremena kada je bila pandemija korone. Ili smatraju da je to veća vrednost za uloženi novac - kaže on.

Krasojević navodi da nama ne predstavlja toliki problem nedostatak mora.

- Čak i kada se poredimo sa zemljama koje nemaju more, mi smo daleko iza njih. To se odnosi i na Mađarsku, Slovačku, Češku, o Austriji da ne govorim. More nije primarno, jeste u letnjem periodu, ali tokom cele godine nije. Mora da se radi tokom cele godine, ali mora i da se prilagodi ponuda godišnjim dobima - ukazuje on.


Sezona kreira ponudu

Kako poručuje, ne možemo da imamo istu ponudu, kao što često imamo, tokom cele godine.

- Mora da se prati šta traže turisti i u sezoni i van sezone, ne samo u cenovnom smislu, već u smislu sadržaja ponude - naglašava sagovornik Danasa.

On ukazuje da se vrlo često žalimo na slabu potrošnju stranih turista kod nas, ali dodaje da to nema veze sa njihovim platežnim sposobnostima, već da je naša ponuda slaba i nedovoljna, zbog čega oni nemaju na šta da troše osim smeštaja i ishrane.

- Naša ponuda je slična sa onim šta imaju u svojim zemljama, a cene su iste, ako ne i više kod nas za neke artikle - ukazuje Krasojević.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.