NavMenu

U Evropi rastu površine pod organskom proizvodnjom - Gde su Srbija i zemlje regiona?

Izvor: Agroklub Sreda, 05.03.2025. 09:00
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Unsplash / Dan DeAlmeida)Ilustracija
Dok se pojedine evropske zemlje približavaju cilju od 25% organskih površina, do 2030. godine, od ukupnih poljoprivrednih površina, već sad se može reći da je to nedostižna misija za većinu zemalja s Balkana.

Bosna i Hercegovina je na samom dnu, zajedno s Albanijom, sa svega 0,1% površina pod organskom proizvodnjom. Slede Severna Makedonija i Srbija sa 0,7%, Crna Gora sa 1,5% i Bugarska sa 2,2%. Hrvatska se dobro kotira jer ima 8,6%, kao i Slovenija sa 10,7%, dok je na prvom mestu Grčka sa 17,6% i jedino bi ona mogla da ispuni cilj iz evropske agende, odnosno, tzv. zelenog dogovora (green deal).


Austrija i Italija najbolje u Evropi

Prema podacima FIBL-a, Istraživačkog instituta za organsku poljoprivredu, Austrija je na 27%, a Italija na 20%. Najviše hektara, gledajući u milionima je u Španiji, tri miliona, zatim slede Francuska sa 2,8 i Italija sa 2,5 miliona.

Ukupna površina pod organskim zemljištem u Evropi je 19,5 miliona što je 3,9% od ukupnih površina, ali predstavlja rast od 4,1%. Podaci se odnose na 2023. godinu. U Evropi su ukupno 494.624 organska proizvođača, što je rast od 1,4%. Što se tiče zemalja, u Italiji je najviše organskih proizvođača, 84.191. Iza nje su Francuska sa 64.161 i Grčka sa 58.697 proizvođača.

U 2023. godini tržište organskih proizvoda iznosilo je 54,7 mlrd EUR, što je povećanje od 3% u odnosu na 2022. godinu, odnosno, po glavi stanovnika, iznosilo je 66 EUR. Estonija, Holandija i Belgija zabeležile su najveći rast što se tiče razvoja tržišta organskih proizvoda, a najviše organskih proizvoda kupovalo se u Nemačkoj, 16,1 milijarda evra, zatim u Francuskoj i Švajcarskoj.


Koji su još ciljevi zelenog dogovora?

Osim cilja od 25% površina pod organskom proizvodnjom, evropski zeleni dogovor predviđa do iste godine i smanjenje upotrebe pesticida za najmanje 50%, kao i smanjenje od takođe 50%, korišćenja antibiotika u animalnoj proizvodnji.

Dva poslednja cilja su vraćanje 10% zemljišta koje je na razne načine uništavano, tačnije da se ponovo na tim površinama uspostavi biodiverzitet, a poslednji cilj je optimizacija upotrebe mineralnih đubriva, tj. smanjenje za 20%.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.