NavMenu

Muzej Paje Jovanovića - Kako je živeo čuveni slikar?

Izvor: Euronews Srbija Četvrtak, 16.01.2025. 12:51
Komentari
Podeli
Ženidba cara Dušana (Foto: Aleksandar Parezanović)Ženidba cara Dušana
U jednom saloncu u Ulici kralja Milana nalazi se Muzej Paje Jovanovića u kom se čuva preko 800 predmeta koji su još 1952. godine povereni Muzeju grada Beograda na čuvanje. U tom stanu mogu se videti, ne samo umetnikova dela, već i predmeti koje je upotrebljavao i knjige koje je čitao.

Naš istaknuti slikar rođen je u Vršcu, ali je već sa 16 godina otišao u Beč gde je upisao prestižnu Akademiju likovnih umetnosti i najveći deo života proveo u Evropi. Ipak, uvek je isticao svoju ljubav prema Beogradu i 1950. Muzeju prestonice zaveštao svoj legat.

On je postao dostupan javnosti tek nakon smrti umetnika, a sada već čuveni Pajin salonac u Ulici kralja Milana otvoren je 16. juna 1970. godine, upravo na njegov rođendan.

Teodora Popadić iz Muzeja grada Beograda za Euronews Srbija objašnjava da stan koji se nalazi na četvrtom spratu evocira upravo ambijent Beča s kraja 19. i 20. veka, gde je Paja živeo i radio.

- Tu se uglavnom sa izuzetkom istorijskih kompozicija ili portreta značajnih ličnosti, nalaze slike sa likom njegove supruge Hermine Dauber Muni, njegove najveće muze inspiracije, ali i slike manjih formata u tehnici ulja na dasci koji predstavljaju začetak njegove slavne orijentalističke faze, pejzaži i mrtve prirode", objašnjava kustoskinja.


Rekonstrukcija Pajinog bečkog ateljea

Postavka u muzeju je ambijentalna, što znači da svaka od četiri prostorije stana priča svoju priču o umetniku. Jedna od njih posvećena je Pajinom portretnom slikarstvu, pa se u njoj mogu videti slika Vlade Ilića, gradonačelnika Beograda i kraljice Marije Karađorđević, ali i dama iz visokog bečkog društva kao i njegove supruge Muni.

Prolaz do susedne prostorije vodi kroz bogato ukrašen portal od drveta i pozlate, koji se nekada nalazio u ulazu u njegov bečki atelje, a sa druge strane nalai se prostorija posvećena Pajinom istorijskom slikarstvu.

Tu se čuva jedan od najpoznatijih motiva Paje Jovanovića - "Krunisanje cara Dušana" ili "Proglašenje Dušanovog zakonika".

- U pitanju je četvrta verzija ove slike koja nastaje za potrebe Velike svetske izložbe u Parizu na samom početku 20. veka, dakle 1900. godine. To je zaista grandiozna pleneristička kompozicija i govori nam o Pajinim detaljnim pripremama koje su prethodile nastanku svih njegovih istorijskih slika. On je najpre išao na terenska istraživanja, u arhive, čitao istorijsku građu, potom radio veliki broj pripremnih studija, skica i crteža, a onda na kraju izvodio ove kompozicije - objašnjava Popadić.

Prema njenim rečima, Paja Jovanović bio je izuzetno detaljan i poštovao je sve preporuke svojih bečkih profesora, stvarajući u maniru akademskog realizma. To podrazumeva vrlo temeljan pristup pripremi svih njegovih slika i prethodnu izradu mnogobrojnih studija i crteža, od kojih se veliki broj nalazi u okviru legata umetnika.


U Pajinom "salonu"

U jednoj od prostorija može se videti jedna vrsta rekonstrukcije salonskog dela Pajinog bečkog ateljea, sa reprezentativnim komadima nameštaja u stilu Luja XV i manji delovi u stilu bidermajera.

- Tu je veliko biljurno ogledalo, žute svilene tapete koje su autentične, a detalji nameštaja se mogu videti i na samim slikama, odnosno portretima koji se nalaze u postavci - objašnjava Popadić.

Postavka je oplemenjena i Pajnim umetničkim rekvizitima, njegovim slikarskim paletama, ormarićem za boje, kao i delićem njegove biblioteke, knjigama koje je čitao i njegovim brojnim diplomama.

Prema informacijama dostupnim na sajtu Muzeja grada Beograda, Muzej Paje Jovanovića otvoren je petkom (od 10 do 18 sati), subotom (10-17h) i nedeljom (10-14h)
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Kada je prvi put Paja Jovanović posetio Beograd ne zna se tačno (moguće da je to bilo tokom njegovih poseta rodnom Vršcu i južnim krajevima Srbije poslednjih decenija XIX veka) i mada u njemu zbog velike angažovanosti i posla na svim stranama sveta nije nikada dugo boravio, Beograd je bio grad kome se uvek vraćao. Kako je početak Drugog svetskog rata sprečio planove za izgradnju umetničkog ateljea u Beogradu, za koji su već bili urađeni nacrti, Paja Jovanović je 1950. započeo prepisku sa upravom Muzeja grada Beograda oko otvaranja Legata. Svome gradu želeo je da ostavi, kako je govorio "ono što bi vredelo čuvati" od njegovog rada i alata, kako bi se napravio jedan atelje, soba majstora, zanimljiva za gledaoce koji bi želeli više da saznaju o njemu i njegovom delu.

Celokupan Legat sa više od 800 predmeta predat je 1952. na čuvanje Muzeju grada Beograda kojem je po umetnikovoj želji posle njegove smrti, 30. novembra 1957. u Beču, predata i posmrtna urna. Kao što je želeo, urna sa posmrtnim ostacima preneta je i položena da večno počiva u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu, a istoga dana Muzej grada Beograda je ispunio i drugu želju legatora i 11. juna 1970. je otvoren Muzej Paje Jovanovića.

Legat je 1972. dopunjen poklonom umetnikove supruge Hermine-Muni Dauber, koja je Muzeju grada Beograda ostavila 11 umetnikovih slika iz privatne kolekcije i više komada stilskog nameštaja. (http://www.mgb.org.rs/)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.