NavMenu

Drugi međunarodni festival muzejskog teatra MUZETEA od 4. do 8. novembra u Beogradu

Izvor: eKapija Sreda, 30.10.2024. 14:42
Komentari
Podeli
(Foto: Mammut Vision/shutterstock.com)
Drugi međunarodni festival muzejskog teatra MUZETEA, će se održati od 4. do 8. novembra 2024. godine u Beogradu, u muzejima: Konak kneginje Ljubice, Etnografski muzej, Muzej Jugoslovenske kinoteke, Dom Jevrema Grujića i Muzej Narodnog pozorišta, najavila je Turistička organizacija Beograda.

Na ovogodišnjem festivalskom izdanju, pored Srbije, učestvuju umetnici iz Španije, Rusije, Italije, Nemačke, Crne Gore i Gruzije. Pored predstava, program festivala organizuje i panel diskusiju posvećenu izazovima i perspektivama muzejskog teatra. Osnivač festivala je glumica Narodnog pozorišta, Vjera Mujović. Programski direktor festivala je dramaturg i pozorišni kritičar, Nina Mazur, koja dolazi iz Hanovera. Festival će otvoriti Branka Petrić, najstarija aktivna glumica na našim prostorima. Potom će u Muzeju jugoslovenske kinoteke biti izvedena predstava "Uspomene Sare Bernar" u kojoj igra Tanja Bošković, produkcija iz Crne Gore, iz Herceg Novog.

Muzetea je festival muzejskog teatra koji je prvi put održan u novembru 2023. i zbog svojih visokih dometa odmah ušao na listu članica IMF-a, u okviru UNESKO-vog Međunarodnog teatarskog instituta (ITI). Festival je prepoznat kao jedna od platformi za kulturnu razmenu i promociju muzejske delatnosti kroz teatarsku igru, platforma saradnje muzejskih i pozorišnih profesionalaca. Povezujući na ovaj način različite umetničke izraze, mi istovremeno povezujemo i različite kulture i gradimo mostove među onima koji dele zajedničke vrednosti. Naša misija je da kulturnom nasleđu pohranjenom u muzejskim depoima, teatarskom energijom udahnemo novi život. Ovo je i instrument razvoja nove publike, a poseban akcenat stavljen je na osnaživanje rodne ravnopravnosti i uloge žena u umetničkoj produkciji.


Predsednik žirija je reditelj i glumac iz Rusije, Ruslan Kutlijev, a članovi su direktor zaječarskog pozorišta, Vladimir Đuričić, glumica Zlata Numanagić, Vedrana Dragičević iz delatnosti kulturnog turizma, kao i direktorka muzeja afričke umetnosti, Marija Aleksić. Festival je podržala Turistička organizacija Beoograda.


Program festivala MUZETEA 2024:

Ponedeljak, 4.11.2024. u 19:00, Muzej Jugoslovenske kinoteke:

Džon Marel "Uspomene Sare Bernar" (Herceg Novi, Crna Gora)

Režija:Staša Koprivica

Igraju:Tatjana Bošković, Dejan Đonović

Ova emotivna predstava prati život čuvene glumice Sare Bernar kroz prizmu njenih najintimnijih trenutaka, pružajući publici uvid u svet slavne umetnice.

Utorak, 5.11.2024. Etnografski muzej:

u 19:00h

"BOJE DUŠE" (Bari, Italija)

Dramaturg i reditelj: Lino De Venuto

Vinsent Van Gog: Lino de Venuto

Unutrašnje putovanje u dušu slikara Van Goga - po motivima pisama koje je Van Gog pisao bratu (iz knjige Pisma Teu)

u 20.30h

"Krvava svadba" (Kantabrija, Španija)

Autor:F.G. Lorka

Režija:Pati Domenek i Horhe Lopez

"Krvava svadba" predstavlja istraživanje Lorkinog kosmosa - istiniti događaji, koje je pesnik 1928. godine uzeo kao osnovu za svoje delo, predstavljeni su u novom kontekstu, uz pesme, ples i flamenko.

Sreda, 6.11.2024. Etnografski muzej:

u 19:00h

"PU spas za sve nas" (Srbija)

Tekst i režija:Jelena Zablaćanski

Klavirska pratnja:Sonja Lukić

Monodrama čuva sećanje na heroinu Dianu Budisavljević, Austrijanku koja je tokom II svetskog rata spasavala decu iz ustaških logora smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Sreda, 6.11.2024. Etnografski muzej:

u 20:30h

"Care Dušane, tražim pomilovanje" (Srbija)

Igraju:Đorđe Marković, Marija Bergam

Muzička pratnja:Miloš Nikolić

Poetska duodrama predstavlja imaginarni susret najmoćnijeg srpskog srednjevekovnog vladara, cara Dušana (1308-1355) i pesnikinje Desanke (1898-1993).

Četvrtak, 7.11.2024. u 12:00, Muzej Narodnog pozorišta:

Okrugli sto: "Muzejski teatar i teatar u muzeju – izazovi i perspektive"

Ovaj panel okuplja stručnjake iz oblasti muzeologije, teatrologije, kao i pozorišne umetnike, koji će razgovarati o mogućnostima i izazovima ovog oblika umetničkog izraza. Učestvuju Milan Mađarev, Radomir Putnik, Jana Balačenceva, producent i teatrolog iz Rusije, Nina Mazur iz Hanovera, Ražden Kervališvili iz Gruzije, a moderato je kustor muzeja afričke umetnosti i pozorišni reditelj, Ivana Vojt.

Četvrtak, 7.11.2024. u 19:00h, Konak kneginje Ljubice:

"Medeja", Žan Anuj

Režija:Ražden Kervališvili

Medeja:Madona Šubitidze

Na sceni Konaka kneginje Ljubice, u tumačenju gruzijskih umetnika, tragični lik grčke mitologije, legendarna, mitska Medeja, napuštena od svih, moralno uništena, u tuđini koju ne može da podnese - njena misija još nije ispunjena.

Petak, 8.11.2024. u 20:00h, Dom Jevrema Grujića:

Vjera Mujović"Mala crna haljina"

(van konkurencije, obnova, premijera)

Režija:Nataša Radulović

Koko Šanel: Vjera Mujović i Staša Milovanović

Dve glumice oživljavaju detinjstvo, ljubavi, borbu, čežnje i stremljenja kompleksne ličnosti kakva je bila Šanel. Priča o Koko Šanel i njenoj borbi za nezavisnost žene, predstava o samoći i večnom traganju za ljubavlju.

(U ovoj predstavi, koja će zatvoriti drugi festival MUZETEA,Koko Šanel igrale su Rada Đuričin i Vjera Mujović. U obnovljenoj predstavi Vjera preuzima Radinu ulogu, a mlada Staša Milovanović ulogu Vjere Mujović)


Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Prvo nepokretno imanje koje je država kupila i isplatila iz narodne kase bio je Knežev dvorac 1818. za 15.000 groša.

Do 1829. godine, na mestu između zgrade Patrijaršije i današnjeg konaka nalazio se drugi (stari) dvor, koji je upotrebljavan za stanovanje. S obzirom na njegovu starost i oronulost, knez Miloš je odlučio da sazida drugi konak. Novi konak, kako je zvan u vreme građenja, bio je veći i reprezentativniji od Gospodarskog, jer je trebalo i da posvedoči o narasloj ekonomskoj moći i učvršćenoj vlasti Miloša Obrenovića posle dobijanja Hatišerifa 1830. godine.

Konak je građen u periodu od 1829-1830. godine. Prema zamisli kneza Miloša, trebalo je da ima dvojaku namenu, da bude stan njegove porodice, kneginje Ljubice i sinova Milana i Mihaila, kasnijih srpskih knezova, a u isto vreme i dvor za rezidenciju. Izgrađen je po idejama i pod nadzorom Hadži-Nikole Živkovića, pionira srpskog neimarstva. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.