NavMenu

Potpisan ugovor za transformaciju bivše Glavne železničke stanice u Beogradu u Istorijski muzej Srbije - Kraj radova 2027.

Izvor: eKapija Ponedeljak, 07.10.2024. 14:17
Komentari
Podeli
(Foto: Dejan Aleksić)
Direktorka Istorijskog muzeja Srbije Dušica Bojić i direktor kompanije M Enterijer gradnja Predrag Filipović potpisali su ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji i adaptaciji zgrade stare glavne železničke stanice na Savskom trgu u Beogradu u Istorijski muzej Srbije.

Ugovor je vredan 1,9 milijardi dinara (oko 16,2 mil EUR) sa PDV-om.

Podsetimo, posao je dodeljen grupi ponuđača koju čine kompanije M enterijer gradnja, Securiton, EX ING B and P, Geotaur, sa podizvođačima Termo and Cold, Pavel ING i Termoinženjering.

Potpisivanju ugovora je prisustvovao i ministar kulture Nikola Selaković.

On je istakao da će zgrada od oko 8.100 m2 bruto ili 6.200 m2 prostora biti novi dom svega što Istorijski muzej Srbije čuva, a što predstavlja bogato istorijsko nasleđe naše zemlje i našeg naroda, da će moći da se iskoristi za sve bogate sadržaje ove republičke ustanove kulture koja, kako je ukazao, osim Konaka kneza Miloša na Topčideru nije imala mesto za stalnu postavku. Napomenuo je i da se izložba "Čekajući stalnu postavku" nalazi u privremenom prostoru Istorijskog muzeja Srbije na Trgu Nikole Pašića.

Direktorka Istorijskog muzeja Srbije Dušica Bojić rekla je da nakon 62 godine postojanja ova ustanova zaslužuje da ima svoju zgradu i da će stalna postavka u novom prostoru imati razne celine, od neolita pa do kraja 18. veka, dok je direktor M Enterijer gradnja Predrag Filipović najavio da će radovi biti započeti već sutra, a njihov završetak u predviđenom roku do 2027. godine.

Opis:
Zgrada stare Glavne železničke stanice je monumentalno zdanje na Savskom trgu u Beogradu, koje je od 1884. do 2018. godine služilo kao glavna železnička stanica u gradu. Izgrađena je po planovima arhitekte Dragutina Dragiše Milutinovića.

Izgradnja zgrade je direktno povezana sa podizanjem prve železničke pruge u Kneževini Srbiji, na relaciji Beograd—Niš. Zgrada je građena između 1882. i 1885. godine, po uzoru na stanice velikih evropskih zemalja, u duhu akademizma. Arhitektonskom kompozicijom dominira središnji klasicistički rizalit glavnog ulaza, nadvišen trougaonim timpanonom.

Mesto gde je podignuta, nekada močvarni i neugledni predeo poznat kao Ciganska bara, a kasnije Bara Venecija, odabrano je zbog blizine Savi i potrebe za izgradnjom luke.

Prvi voz sa ove stanice krenuo je ka Zemunu uz velike dvorske počasti, 20. avgusta (po starom kalendaru, 1. septembra po novom) 1884. godine. Prvi putnici bili su kralj Milan, kraljica Natalija i prestolonaslednik Aleksandar Obrenović, na putu ka Beču. Svečanom otvaranju prisustvovalo je više od 200 inostranih zvanica i više hiljada građana. Prva redovna linija ka Nišu krenula je 3/15. septembra iste godine.

U okviru realizacije projekta Beograd na vodi, doneta je odluka o izmeštanju glavnog železničkog čvora u stanicu Beograd centar (Prokop). Uz postepeno preusmeravanje linija, stanica je konačno zatvorena za saobraćaj 1. jula 2018. godine, kada je poslednji voz ispraćen za Budimpeštu. (Wikipedia)
Vidi sve
Investicije na lokaciji:
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.