Kako se voćnjaci pripremaju za zimu

Na području Rasinskog okruga voće se uzgaja na 16.300 hektara, od čega je gotovo polovina pod zasadima šljive i jabuke. Iako se biljke trenutno nalaze u feno fazi mirovanja, za poljoprivredne proizvođače posla ima.

Radisav Mutavdžića iskusni voćar i kalemar iz Velike Drenove orahe i šljivu uzgaja na 6 hektara. Godina na izmaku bila je, kaže, ekstremno teška. Mraz, kiša, grad i biljne bolesti desetkovale su prinos.

- Ove godine rod je bio što se tiče oraha 30 odsto manji, a šljive je bio od 40-50% manji u odnosu na prošlu godinu. Ko nije primenjivao zaštitu, nije slušao savetodavnu službu nije imao ni za jelo, za sebe, a kamoli da izvozi tržištu. Bitno je i ta zaštita, da se vodi računa o karenci, ništa ne znači ako smo sačuvali, a to je otrov i nije za upotrebu - navodi Radisav Mutavdžić, voćar i kalemar iz Velike Drenove.

Pre početka prskanja sa voćnih satabala i ispod njih uklanjaju se zaostali plodovi i sasušeni listovi u kojima patogeni mogu da prezime.

- Kada opadne oko 70% lisne mase naša preporuka poljoprivrednim proizvođačima jeste da urade zimsko, tj. plavo prskanje nekim od preparata na bazi bakra u količini po preporuci proizvodjača. Ovo prskanje izvodimo u cilju suzbijanja prezimljujućih formi biljnih bolesti i da bi nam biljke bile spremnije za narednu vegetaciju - objašnjava Sandra Miletaković, savetodavac za zaštitu bilja PSSS Kruševac.

Drugo prskanje voća, preparatima na bazi bakra uz dodatak minetalnih ulja, potrebno je uraditi pre kretanja pupoljaka, u rano proleće, a do tada savet voćarima i ratarima je da redovno obilaze svoje parcele. Više od 100 aktivnih rupa na jednom hektaru potvrda je prisustva glodara koja traži akciju.

- Suzbijanje radimo tako što u aktivne rupe ubacimo mamce na bazi cink fosfida i rupe dobro zatrpamao kako ne bi došlo do nenamernog trovanja divljači i domaćih životinja . Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da pored ovih mamaca oko mladih stabala biljaka stave i zaštitne mrežice kako bi ih dvojako zaštitili od glodara - kaže Sandra Miletaković.

Zaštiti će doprineti i krečenje stabala koje treba obaviti do kraja januara, a koje će na proleće biljku zaštiti i od prevremene vegetacije i temperaturnih promena.