Prijava

Moja eKapija

Kontakt

Početna

Vijesti

Preduzeća u Crnoj Gori ostvarila gotovo 14 mlrd EUR prometa - Trgovina generisala skoro polovinu, mala preduzeća prednjače

Izvor: eKapija

Utorak, 27.10.2026.

12:46

Komentari

Podeli

(Foto: Pixabay.com/Tumisu)

Preduzeća u Crnoj Gori ostvarila su u 2025. godini promet od 13,94 mlrd EUR, što je 9,6% više nego godinu ranije, a gotovo svaki drugi euro prometa dolazio je iz trgovine na veliko i malo. Mala preduzeća ostvarila su najveći dio ukupnog prometa i bruto dodate vrijednosti, dok su velika preduzeća imala najveći udio u prometu industrije, pokazuju podaci Uprave za statistiku (Monstat).

Prema rezultatima Strukturnog istraživanja o poslovanju preduzeća za 2025. godinu, bruto vrijednost proizvodnje iznosila je 9,36 mlrd EUR, međufazna potrošnja 5,43 milijarde, a bruto dodata vrijednost 3,93 milijarde eura.

Kako je pojašnjeno, bruto dodata vrijednost predstavlja razliku između bruto vrijednosti proizvodnje i međufazne potrošnje, odnosno vrijednost koja ostaje nakon oduzimanja dobara i usluga utrošenih u proizvodnom procesu.

Trgovina ostvarila 6,46 mlrd EUR prometa

Trgovina na veliko i malo, uključujući popravku motornih vozila i motocikala, bila je ubjedljivo najveći sektor prema prometu. Preduzeća iz ove djelatnosti ostvarila su 6,46 mlrd EUR, u odnosu na 5,65 milijardi u 2024. godini, što predstavlja rast od 14,3%.

Trgovina je tako činila približno 46,4% ukupnog prometa preduzeća obuhvaćenih istraživanjem.

Slijedi građevinarstvo sa 1,44 mlrd EUR prometa, što je rast od 13,1% u odnosu na prethodnu godinu, dok je prerađivačka industrija ostvarila 1,25 milijardi, odnosno 4,4% više nego 2024.

Usluge pružanja smještaja i ishrane ostvarile su promet od 953,8 mil EUR, uz godišnji rast od 4,7%. Saobraćaj i skladištenje zabilježili su 719,4 miliona, što je povećanje od oko 5,2%, dok su stručne, naučne i tehničke djelatnosti ostvarile 702,4 miliona eura, odnosno 11,7% više nego godinu ranije.

Promet preduzeća u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije smanjen je sa 786,7 miliona eura u 2024. na 712,9 miliona u 2025, odnosno za 9,4%.

Rast je zabilježen i u sektoru informisanja i komunikacija, gdje je promet dostigao 474,6 mil EUR, kao i u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, sa 335,3 miliona.

Bruto dodata vrijednost dostigla 3,93 mlrd EUR

Posmatrano prema bruto dodatoj vrijednosti, trgovina je takođe bila na prvom mjestu, sa 1,10 mlrd EUR, što je oko 28,1% ukupnog iznosa.

Na drugom mjestu bile su usluge pružanja smještaja i ishrane, sa 475,6 mil EUR, dok je saobraćaj i skladištenje ostvario 340,6 miliona bruto dodate vrijednosti.

Prerađivačka industrija ostvarila je 310,1 mil EUR, a građevinarstvo 267,1 mil EUR. Stručne, naučne i tehničke djelatnosti doprinijele su sa 281,1 milion eura, dok je sektor informisanja i komunikacija ostvario 329,4 miliona eura.

Ovi podaci pokazuju da najveći promet ne znači nužno i najveću bruto dodatu vrijednost. Trgovina ostvaruje velike prihode od prodaje roba, ali ujedno ima i visoku međufaznu potrošnju. Od ukupno 2,10 mlrd EUR bruto vrijednosti proizvodnje trgovine, 993,7 miliona odnosilo se na međufaznu potrošnju, dok je bruto dodata vrijednost iznosila 1,10 mlrd EUR.

U građevinarstvu je bruto vrijednost proizvodnje dostigla 1,52 mlrd EUR, ali je međufazna potrošnja iznosila 1,26 milijardi, pa je bruto dodata vrijednost bila 267,1 mil EUR.

Nasuprot tome, sektor snabdijevanja vodom, upravljanja otpadnim vodama i uklanjanja otpada ostvario je 119,4 mil EUR bruto dodate vrijednosti, uz bruto vrijednost proizvodnje od 201,9 miliona i međufaznu potrošnju od 82,5 miliona eura.

Mala preduzeća ostvarila polovinu prometa

Prema veličini preduzeća, mala preduzeća, koja prema metodologiji Monstata imaju od nula do 49 zaposlenih, ostvarila su 6,96 mlrd EUR prometa, odnosno približno polovinu ukupnog iznosa.

Srednja preduzeća, sa 50 do 249 zaposlenih, ostvarila su 3,60 milijardi eura, dok je promet velikih preduzeća, koja imaju 250 i više zaposlenih, iznosio 3,38 mlrd EUR.

Mala preduzeća bila su najzastupljenija i prema bruto dodatoj vrijednosti. Od ukupno 3,93 mlrd EUR, na njih se odnosilo 2,19 milijardi, odnosno oko 55,7%. Srednja preduzeća ostvarila su 947,9 miliona eura, a velika 792,1 milion eura.

Ipak, raspored prometa značajno se razlikuje po djelatnostima.

U građevinarstvu su mala preduzeća ostvarila 758,9 mil EUR, odnosno 52,8% prometa tog sektora. Srednja su ostvarila 452,4 miliona, a velika 225,9 miliona eura.

Sličan odnos zabilježen je u uslužnim djelatnostima, gdje su mala preduzeća ostvarila 2,63 mlrd EUR ili 69,9% prometa. U trgovini je na mala preduzeća otpadalo 2,80 milijardi eura, odnosno 43,4% ukupnog prometa sektora.

U industriji je, međutim, slika drugačija. Velika preduzeća ostvarila su 910,4 mil EUR prometa, što je 40% ukupnog prometa industrije. Mala preduzeća ostvarila su 766,7 miliona, a srednja 598,3 mil EUR.

Podaci ukazuju na različitu strukturu poslovanja po djelatnostima: mala preduzeća imaju najveći udio u prometu građevinarstva i usluga, dok velika imaju vodeću poziciju u industriji.

Za investicije izdvojeno više od 645 mil EUR

Preduzeća obuhvaćena istraživanjem u 2025. godini investirala su 247,4 mil EUR u zgrade i druge građevine, 315 miliona u mašine, opremu i druga tehnička sredstva, te još 82,7 miliona u ostale kategorije investicija. Ukupan iznos ovih ulaganja dostigao je približno 645,2 mil EUR.

Najveći iznos investicija u zgrade i druge građevine zabilježen je u trgovini, sa 73,5 mil EUR, a slijede usluge pružanja smještaja i ishrane sa 50 miliona i građevinarstvo sa 43,7 mil EUR.

Kada je riječ o mašinama, opremi i drugim tehničkim sredstvima, prednjačio je sektor snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije, sa 130,1 mil EUR. Slijede informisanje i komunikacije sa 42,3 miliona i vađenje rude i kamena sa 28 mil EUR.

Ovi podaci ukazuju na to da su investicije u građevinske objekte i opremu imale značajno mjesto u poslovanju preduzeća, ali da su se prioriteti razlikovali zavisno od djelatnosti.

Monstat je podatke prikazao prema klasifikaciji djelatnosti 2010, a istraživanje obuhvata privredne subjekte iz sektora B do S, izuzev finansijskih djelatnosti i osiguranja, kao i državne uprave, odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja. Promet obuhvata obračunate prihode od prodaje roba i usluga bez PDV-a.

Tagovi:

Komentari

Vaš komentar

Naš izbor

URA predlaže smanjenje PDV-a na osnovne namirnice i lijekove Agro, Finansije, Zdravstvo

Trgovcima ograničenje marži od 1. januara - Dio privrednika najavljuje podizanje cijena, Vlada planira odgovor Vijesti

Rekordna inflacija za dvije i po godine Vijesti

Crna Gora privremeno zatvorila tri pregovaračka poglavlja Vijesti

Rabrenović: Rast cijena prijeti da obesmisli povećanje zarada, Vlada hitno da reaguje Finansije

Gajević: Spriječiti da najava većih zarada postane opravdanje za poskupljenja Finansije

Privrednici iz sektora saobraćaja i logistike upozoravaju na posljedice administrativnog nametanja rasta zarada: Euro model ugrožava poslovanje i radna mjesta Industrija, Saobraćaj, Finansije

Dizel na rekordu, državi i sada 70 centi po litru Energija, Saobraćaj

Rubrike za dalje čitanje

Retrospektiva investicija

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.