Rabrenović: Rast cijena prijeti da obesmisli povećanje zarada, Vlada hitno da reaguje

Rast cijena mogao bi da obesmisli najavljeno povećanje minimalnih zarada kroz Vladin "Euro model", upozorio je predsjednik NVU Institut ekonomskih nauka dr Jovan Rabrenović, pozivajući Vladu Crne Gore i Ministarstvo ekonomskog razvoja da hitno pokrenu izmjene Zakona o zaštiti potrošača i uvedu obavezno isticanje sidrenih, odnosno baznih cijena.

Rabrenović ističe da je godišnja inflacija u septembru dostigla 5,2 odsto i upozorava da postoji ozbiljna opasnost da građani dio najavljenog povećanja plata izgube kroz poskupljenja prije nego što prime prvu uvećanu zaradu.

Rabrenović je podsjetio da je Institut inicijativu za uvođenje sidrenih cijena pokrenuo još u avgustu 2025. godine, da ju je više puta upućivao nadležnom ministarstvu, a u septembru ove godine dostavio i konkretan predlog zakonskih izmjena u okviru javne rasprave.

- Vrijeme za preventivno djelovanje ističe, a cijene već rastu. Prema podacima MONSTAT-a, godišnja inflacija u septembru dostigla je 5,2%, naspram 4,5% u avgustu. Cijene hrane i bezalkoholnih pića samo tokom septembra povećane su za 0,6% - naveo je Rabrenović.

Upozorava da su takva kretanja posebno zabrinjavajuća uoči najavljenog povećanja minimalnih zarada kroz Vladin Euro model, čija se primjena očekuje od januara 2027. godine.

Naglašava da životni standard građana ne zavisi samo od visine zarada, već i od njihove stvarne kupovne moći.

- Povećanje nominalnih zarada neće ostvariti očekivane rezultate ukoliko istovremeno rastu cijene proizvoda i usluga koji čine najveći dio potrošnje domaćinstava - istakao je Rabrenović.

Zbog toga Institut ponovo insistira na hitnom uvođenju sidrenih cijena, koje bi omogućile građanima da jasno vide koliko su proizvodi poskupjeli u odnosu na raniji period.

- Njihova suština je jednostavna: uz sadašnju maloprodajnu cijenu trgovac bi morao da istakne i cijenu istog proizvoda koja je važila na jasno određen raniji datum. Ako je proizvod na referentni datum koštao dva eura, a danas košta 2,50 EUR, građanin odmah vidi da je poskupio 25%. Bez čuvanja starih računa, fotografisanja rafova i nagađanja koliko je nešto ranije koštalo - objasnio je Rabrenović.

Ističe da takva mjera ne bi predstavljala zamrzavanje cijena niti administrativno ograničavanje trgovine, već bi omogućila veću transparentnost njihovog kretanja.

- Sidrene cijene nijesu zamrzavanje cijena niti administrativno ograničavanje trgovine. One predstavljaju obavezu da promjene cijena budu vidljive, uporedive i provjerljive. Trgovci bi zadržali pravo formiranja cijena, ali bi potrošači dobili jasan uvid u njihovo kretanje - naveo je Rabrenović.

Smatra da bi obaveza isticanja baznih cijena trebalo da obuhvati širok krug proizvoda, a ne samo osnovne životne namirnice. Predlaže i da veći trgovački lanci javno objavljuju ažurne digitalne cjenovnike, kako bi građani i nadležne institucije mogli da prate i upoređuju promjene.

Ukazuje i na razliku između zvaničnih statističkih podataka o inflaciji i stvarnih troškova sa kojima se suočavaju domaćinstva.

- MONSTAT mjeri prosječno kretanje cijena prema utvrđenoj metodologiji, ali potrošači ne kupuju statistički prosjek. Svako domaćinstvo ima sopstvenu strukturu potrošnje i drugačije osjeća rast troškova života. Sidrene cijene ne bi zamijenile zvaničnu statistiku, već bi građanima omogućile da sami provjere koliko su poskupjeli proizvodi koje svakodnevno kupuju - poručio je Rabrenović.

Kako je naveo, svakodnevnim praćenjem cijena u trgovinskim centrima, marketima, manjim prodavnicama, na pijacama i tržnicama, Institut je uočio poskupljenja različitih proizvoda široke potrošnje.

Posebno zabrinjava što se cijene mijenjaju i kod proizvoda koji su prethodno bili stabilni mjesecima, a u pojedinim slučajevima i godinama.

Među proizvodima na koje posebno ukazuje nalaze se hljeb i pekarski proizvodi, flaširana voda, sirevi, suhomesnati i konditorski proizvodi, meso i drugi proizvodi koji predstavljaju redovne izdatke građana.

- Ovakva kretanja otvaraju ozbiljno ekonomsko pitanje: da li su sva poskupljenja zaista posljedica povećanih nabavnih i drugih poslovnih troškova ili se dio njih može povezati sa očekivanim rastom zarada i anticipativnim ponašanjem trgovaca? - upitao je Rabrenović.

Objašnjava da inflatorni pritisci ne moraju uvijek dolaziti sa međunarodnog tržišta, već mogu nastajati i unutar domaće ekonomije, kao posljedica tržišnih očekivanja, cjenovne politike i povećanja trgovačkih marži koje nije praćeno srazmjernim rastom troškova.

Zbog toga smatra da je neophodno ispitati u kojoj mjeri sadašnja poskupljenja imaju objektivno troškovno opravdanje, a koliko su posljedica unutrašnjih inflatornih pritisaka.

- Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da trgovci, očekujući veću kupovnu moć stanovništva naredne godine, već sada počinju da prilagođavaju svoje cijene budućim, a ne postojećim tržišnim okolnostima - upozorio je Rabrenović.

Takvo ponašanje, kako ocjenjuje, moglo bi ozbiljno ugroziti očekivane efekte "Euro modela", kojim su najavljene minimalne neto zarade od 1.000, 1.250 i 1.400 EUR.

"Do prve isplate uvećanih januarskih zarada, koja se očekuje tokom februara 2027. godine, preostalo je još nekoliko mjeseci. Ako se sadašnji inflatorni pritisci nastave, dio planiranog povećanja zarada mogao bi biti neutralisan prije nego što ga zaposleni stvarno osjete. Postoji ozbiljna opasnost da građani dio obećanog povećanja zarada izgube kroz poskupljenja prije nego što prime prvu uvećanu platu", naveo je Rabrenović.

Podsjeća da je Institut Ministarstvu ekonomskog razvoja već dostavio konkretna zakonska rješenja kojima bi se uredili definicija bazne cijene, njeno obavezno isticanje, digitalna dostupnost cjenovnika i nadzor nad primjenom.

Zahtijeva da Ministarstvo predložena rješenja uključi u izmjene Zakona o zaštiti potrošača, a da ih Vlada bez odlaganja uputi Skupštini.

- Predlažemo da se 1. novembar 2026. godine razmotri kao referentni datum za početak evidentiranja baznih cijena, kako bi se kasnije moglo precizno pratiti njihovo kretanje tokom posljednjih mjeseci ove godine i početka primjene Euro modela. Obavezno isticanje uslijedilo bi nakon usvajanja potrebnih propisa - naveo je Rabrenović.

Pozvao je i nadležne organe da pojačaju nadzor nad isticanjem cijena, oglašavanjem sniženja i mogućim nepoštenim poslovnim praksama.

"Država ne smije dozvoliti da se politika povećanja zarada pretvori u politiku povećanja cijena. Ako želimo stvarni rast životnog standarda, moramo zaštititi realnu vrijednost zarada, a ne samo povećavati njihove nominalne iznose", poručio je Rabrenović.

Zaključio je da građanima nije dovoljno obećati veće plate, već je jednako važno koliko će za taj novac moći da kupe.