Rabrenović: Stvarni rezultat sezone ne zavisi samo od broja gostiju i noćenja

Crna Gora ne bi smjela da uspjeh turističke sezone procjenjuje samo na osnovu broja gostiju i noćenja, već prvenstveno prema vrijednosti koju turistička potrošnja ostavlja domaćoj ekonomiji, ocijenio je direktor Instituta ekonomskih nauka, Jovan Rabrenović.

- Stvarni rezultat zavisi od dužine boravka, iznosa i strukture potrošnje, porijekla proizvoda koje gost kupuje, vlasništva nad pružaocima usluga, zarada zaposlenih, naplate poreza i toga koliko novca na kraju ostaje i nastavlja da kruži u domaćoj ekonomiji. Zato dvije države sa istim brojem turista mogu ostvariti sasvim različitu ekonomsku korist. Isto važi i za jednu zemlju u dvije uzastopne godine - rekao je Rabrenović Pobjedi.

Crna Gora je, prema podacima Monstata, prošle godine zabilježila 2,73 miliona turistička dolaska, 4,7 odsto više nego 2024, ali je istovremeno broj noćenja smanjen 1,5 odsto na 15,59 miliona.Rabrenović je objasnio da je Crna Gora dobila oko 122 hiljada dodatnih turističkih dolazaka, a izgubila približno 227 hiljada noćenja. Prosječan broj noćenja po evidentiranom dolasku smanjen je sa 5,98 na 5,63.

- To nije dramatičan pad, ali jeste dovoljno snažno upozorenje da jedno od najčešće korišćenih mjerila turističkog uspjeha – broj gostiju – govori mnogo manje nego što se obično predstavlja - rekao ej Rabrenović.

Od ukupno 15,37 miliona registrovanih noćenja tokom prošle godine, čak 10,18 miliona je ostvareno u individualnom smještaju, što je oko dvije trećine ukupnog broja. Istovremeno je 92,6 odsto svih noćenja zabilježeno u primorskim mjestima.

Rabrenović smatra da privatni apartman nije lošiji oblik turizma od hotela. Gost u apartmanu, prema njegovim riječima, može znatno trošiti u restoranima, prodavnicama, marinama, na izletima i drugim uslugama, dok hotelski gost može imati drugačiju strukturu potrošnje. Zato je za ozbiljnu turističku politiku važan podatak o tome koliko domaće dodate vrijednosti stvaraju različiti oblici turističke potrošnje.

- Crna Gora još nema dovoljno svježe i redovno objavljene podatke koji bi dali pouzdan odgovor na to pitanje - naveo je Rabrenović.

On je kazao da su prihodima od turizma, prema podacima Centralne banke (CBCG), prošle godine iznosili 1,48 milijardi EUR, što je rast od oko 1,36 odsto i potvrda da turizam ostaje jedan od najvažnijih izvora prihoda crnogorske ekonomije.

Rabrenović je upozorio da 1,48 milijardi EUR prihoda nije isto što i profit turističke privrede, prihod državnog budžeta ili iznos koji je u cjelini ostao u Crnoj Gori kao nova domaća vrijednost.

On je objasnio da CBCG uz podatke iz platnog bilansa napominje da nije zvanični proizvođač statistike turizma, već da za potrebe platnog bilansa procjenjuje prihode od stranih turista. Stavka se dopunjava podacima o zdravstveno-rekreativnim uslugama i potrošnji u svrhu školovanja, pa se zbog razlika u obuhvatu i definicijama razlikuje od podataka kojima se procjenjuje ukupan turistički promet.

- Zbog toga tvrdnja da je Crna Gora od turizma zaradila 1,48 milijardi EUR jeste privlačna za javne nastupe, ali ekonomski nije dovoljno precizna - rekao je Rabrenović.

- Ako turista za dan potroši 200 EUR u domaćem hotelu koji nabavlja hranu od crnogorskih proizvođača, zapošljava lokalne radnike, koristi usluge domaćih kompanija i ovdje reinvestira profit, veliki dio tog novca nastavlja da kruži kroz domaću ekonomiju. Ako je, s druge strane, značajan dio hrane, pića, opreme i ostalih inputa uvezen, dio novca kroz naredne transakcije odlazi u inostranstvo. Potrošnja gosta je u oba slučaja ista, ali korist za domaću ekonomiju nije - objasnio je Rabrenović.

Zbog toga se, kako je rekao, ne mjeri samo promet već i dodata vrijednost, odnosno ono što je zaista stvoreno u zemlji nakon odbijanja međufaznih troškova. Za Crnu Goru ta razlika ima poseban značaj zbog visokog robnog deficita.Rabrenović je naveo da podaci CBCG pokazuju da je saldo robe prošle godine bio negativan 3,74 milijarde EUR, dok je suficit na računu usluga iznosio oko 1,59 milijardi. Turizam i druge usluge zbog toga predstavljaju jedan od glavnih amortizera velike strukturne neravnoteže između onoga što Crna Gora prodaje svijetu i onoga što od svijeta kupuje.


"To je snažan argument u prilog ekonomskom značaju turizma, ali i dodatni razlog da utvrdimo koliko domaćeg sadržaja postoji u našem turističkom proizvodu. Moramo znati koliki dio hrane koju koriste hoteli i restorani dolazi iz domaće proizvodnje, koliko turistička potrošnja pokreće poljoprivredu, prerađivačku industriju, transport, kulturu, trgovinu i druge domaće djelatnosti", saopštio je Rabrenović.

Prema preliminarnim podacima CBCG, prihodi na stavci putovanja i turizma u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 465,05 mil EUR, što je 8,75% više nego prošle.

Rast pokazuju i podaci Monstata za jun. U kolektivnom smještaju evidentirano je 206,99 hiljada dolazaka, 5,8 odsto više nego godinu ranije, dok je broj noćenja porastao 7.9 odsto na 793,96 hiljada.

Rabrenović je upozorio da ti podaci ne obuhvataju cjelokupan turistički promet.

- Monstat podatke za kolektivni smještaj objavljuje mjesečno, dok se podaci za individualni smještaj objavljuju godišnje. Zbog toga u avgustu još nemamo potpuno uporediv zbir svih dolazaka i noćenja u prvom polugodištu koji bi obuhvatio i hotele i privatni smještaj - objasnio je Rabrenović.

Istovremeno sa rastom prihoda od putovanja i turizma za oko 37,4 mil EUR, robni deficit je povećan sa približno 1,76 milijardi na 1,82 milijarde. Deficit tekućeg računa porastao je sa oko 988,6 miliona na 1,08 mlrd EUR.

To, prema riječima Rabrenovića, ne znači da turizam stvara spoljni deficit. Naprotiv, izvozom usluga snažno ga ublažava. Podaci, međutim, pokazuju da rast turističkih prihoda ne mora automatski značiti i poboljšanje ukupne ekonomske pozicije zemlje.

Rabrenović je rekao da se važno pitanje krije i iza načina na koji se procjenjuju prihodi od putovanja. MMF je preporučio unapređenje sistema, uključujući prikupljanje podataka o prosječnoj potrošnji prema vrsti potrošnje i nacionalnosti turista, na primjer uzorkovanjem putnika na graničnim prelazima.

CBCG, kako je naveo, nužno procjenjuje transakcije tamo gdje potpuni administrativni podaci ne postoje, ali je za savremenu turističku politiku potrebno znati mnogo više.

- Potrebni su podaci o tome koliko u prosjeku troše gosti sa pojedinih tržišta, na što troše, kolika je potrošnja hotelskog, gosta u privatnom smještaju ili turiste na jahti i kako na ukupni rezultat utiče dužina boravka. Nije isto privući još 100 hiljada gostiju i povećati prihod od svakog postojećeg turiste - kazao je Rabrenović.

Međunarodno prihvaćen instrument za mjerenje stvarnog ekonomskog značaja turizma je satelitski račun turizma (TSA), kojim se turizam povezuje sa nacionalnim računima i mjere direktna turistička dodata vrijednost, turistički BDP, zaposlenost povezana sa turističkom potrošnjom i veze turizma sa ostatkom privrede.

Rabrenović je podsjetio da Eurostat ukazuje da standardna statistika dobro prikazuje kretanje posjetilaca, ali da sama ne daje potpunu sliku makroekonomskog značaja turizma. Tu prazninu popunjava TSA.

Institut ekonomskih nauka

Monstat Zavod za statistiku Crna Gora Podgorica

Institut ekonomskih nauka

Monstat

Jovan Rabrenović

tursitička sezona

pad broja turista