Rabrenović: Za Vladu je vraćanje akciza fiskalna odgovornost, za građane udar na životni standard

Odluka Vlade da ukine olakšice na gorivo i vrati akcize na prethodni nivo mogla bi pokrenuti novi talas poskupljenja u Crnoj Gori. Ekonomisti upozoravaju da skuplji dizel i benzin direktno uvećavaju troškove transporta i logistike, što se neizbježno preliva na cijene osnovnih životnih namirnica.

Iako su cijene sirove nafte na svjetskim berzama u prethodnom periodu padale, građani Crne Gore to neće osjetiti. Odlukom Vlade da vrati pune akcize, litar dizela je umjesto 12 jeftiniji samo tri centa i trenutno košta 1,66 po litru. Benzin Super 98 je, umjesto da bude jeftiniji za deset centi, poskupio jedan cent na 1,69 EUR dok je cijena supera 95 ostala ista 1,65 EUR, iako je trebalo da pojeftini 11 centi.

Dok je za Vladu vraćanje akciza fiskalna odgovornost, ekonomski eksperti smatraju da je riječ o novom udaru na privredu, ali i džep građana.

- Iz pozicije Vlade je budžetski odgovorno što su to uradili, ali iz pozicije građana s ekonomske, socijalne sfere posmatrano, nije dobar trenutak. Indikatori koji govore u prilog potrebi povećanja akciza su bili ti da je umanjeno punjenje budžeta iz izvora iz kojeg je planirano određeno punjenje, tj. prihod i onda su gledali da što prije vrate akcize na stari nivo da bi uspjeli da nadomjeste taj nedostatak novca - kazao je Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.

Najveći problem je, dodaje, što čak 96% potrošnje goriva u Crnoj Gori čini dizel, a odnosi se na kompletnu privredu, transport i distribuciju proizvoda. Kad raste cijena dizela, pojašnjava Rabrenović, automatski skaču logistički troškovi svakog uvoznika i trgovca u zemlji.

- To ne znači da će se povećanjem goriva od 10%, uvećati i cijena proizvoda za 10%. Definitivno neće, povećaće se za 1, 2, 3 procenta maksimum, ali to je opet uvećanje. Lančano uvećanje u cijeloj ekonomiji ostavlja posledice na građane na koje se preliva svako povećanje prisutno u državi - ističe Rabrenović.

Dodatan problem je netransparentnost prilikom donošenja odluka, kaže Rabrenović.

- Kad nemamo taj nivo transparentnosti koji je očekivan, uvijek imamo te odluke koje se donose kako se donose i koje nas uvijek iznenade. To može da predstavlja reputacioni rizik za izvršnu vlast i donosioce odluka. Ne da može, nego će vjerovatno i predstavljati reputacioni rizik - navodi Rabrenović.

Na samom početku turističke sezone, umjesto stabilizacije, Crna Gora ulazi u novi rizik od skoka cijena i dodatnog udara na životni standard, poručio je Rabrenović.