EU donosi konkurenciju, ali ne i razumijevanje lokalnog tržišta

Konkurencija koja dolazi uz ulazak Crne Gore u Evropsku uniju ima svoje prednosti u odnosu na domaće kompanije, ali nemaju razumijevanje za lokalna tržišta pa će teško moći da promijene navike potrošača. Firme koje planiraju da posluju na tržištima van Crne Gore, moraju da se dokazuju polako, uporno i kvalitetom, jer je to jedini način.

To su ključne poruke saopštene tokom panela "Rođeni u maloj zemlji, uspješni na velikom tržištu - Kako kompanije iz malih ekonomija mogu izgraditi kapacitete da rastu, idrže i uspiju na regionalnim tržištima" koji je održan u okviru konferencije "Finansijska tržišta Crne Gore".

Na pitanje o promjenama koje Crnoj Gori donosi ulazak u EU i potencijalni odliv kadrova, osnivač i predsjednik EXPO commerce i predsjednik Odbora direktora kompanije Domaća trgovina Ljubomir Šćepanović naglasio je da upošljavaju 3.000 radnika i rade na uspostavljanju interne predviljivosti - kako bi se zaštitili od budućih dešavanja.

- Jedva čekam da dođu jer smatram da smo konkurentni. Konkurencija je ozbiljna i mislim da će EU imati prednosti, ali nemaju razumijevanja za lokalna tržišta. U jednom trenutku kada imate zakon spojenih sudova i kada iz većeg dolazite u mali sud, vi jeste u prednosti. Moje mišljenje je da će oni koji prvi uđu i mijenjaju navike potrošača, uvući svoju kompaniju u minus. Strane kompanije ne vole crvene zastavice i ukoliko se to desi dva puta za redom, taj menadžment je u ozbiljnim problemima - naveo je Šćepanovič i dodao da konkurenti Crnoj Gori mogu biti kompanije iz Hrvatske i Slovenije.

Vlasnik i predsjednik Odbora direktora Zetagradnja Blagota Radović je naglasio da svako tržište ima svoje specifičnosti, da posluje u zemljama bivše Jugoslave i EU te da su razlike najčešće u poštovanju zakona. Naglasio je da je veliki broj administrativnih barijera u Crnoj Gori i Srbiji, dok je Slovenija odmakla u tom kontekstu.

- Svuda je važno da ocijenite koje je vaše mjesto. Svuda su lobiji, interesi, ne možete iz male zemlje sa ograničenim resursima, da idete na velika tržišta sa velikim idejama. Krenite, dokazujte se lagano, polako, uporno i kvalitetom i to je jedini način da se ide na tržišta van Crne Gore. Nije ni malo lak put i traži upornost i dobre kontakte, bez dobrih advokata na bilo kojem tržištu van Crne Gore je izuzetno teško - naveo je Radović.

Upitan o stavkama koje su ključne za uspjeh, kako u Crne Gore tako i Srbije, Šćepanović je naglasio da je kao preduzetnik i investitor više od 36 godina na tržištu i da vjeruje da su ključni ljudi, novac i vrijeme. Naglasio je da vrijeme vodi do ostalih koraka.

Radović je dodao da je u privatnom sektoru od 1986. godine i da je osim upornosti, ključan i preduzetnički duh.

- Morate biti rođeni da budete preduzetnik, makar je to moje duboko mišljenje. Morate imati poriv da radite i da budete uporni. Tajming je važan, osjećaj tržišta – koja je to niša u kojoj se mogu plasirati ideje. Pamtim dobro koliko je bilo na tom putu od 40 i više godina i neuspjeha, ali jačina ljudi sa kojima radiš i koji te podržavaju, daje ti energiju da kreneš maltene sa dna… - kazao je Radović.

Na pitanje gdje vidi tržište Crne Gore do 2040. godine, Šćepanović je kazao da smatra da je vidi kao uređenu, u kojoj su procesi predvidljivi, dok je Radović dodao da država mora imati strategiju razvoja. Istakao je da se mora utvrditi gdje država najbrže može da uloži novac koji će donijeti rezultate i bolje uslove za život, te da smatra da se treba fokusirati na poljoprivrednu proizvodnju.

Šćepanović je naveo da su poljoprivredni proizvođači kvazi-socijalne kategorije i da su umorni, te da ih nije dovoljno podržavati već i prigrliti.

Predsjednik Komisije za tržište kapitala Crne Gore Željko Drinčić pitao je paneliste da li je vrijeme da Crna Gora dobije privatnike koji izlaze na berze ili izdaju korporativne obveznice, pri čemu je Radović najavio da vode pregovore te da će Lovćen banka uskoro ponuditi akcije javnosti.

On je pitao u šta se trenutno može ulagati s obzirom da inflacija pojede standarna ulaganja pa zato misli da je ključno ulagati u ozbiljne kompanije. Radović je naglasio i da je sa još sedam ili osam preduzetnika, raspoložen da preuzme crnogorske Aerodrome i uradi proces njihove modernizacije.

Radović je o ulasku Crne Gore u EU naglasio da je riječ o pozitivnom koraku ali i da ta alijansa ima interese u državi, te da su spremni na borbu protiv konkurencije iako posluju na malom tržištu. Upitan o umrežavanju, pojasnio je da pokušavaju da utiču na donosioce odluka u Crnoj Gori ali da ih slabo čuju.

Naveo je da njihovi predlozi za poboljšanje poslovnog ambijenta nisu uvaženi, te da smatra da se društvo treba okrenuti znalcima i vizionarima a ne ljudima od danas do sjutra.

Radović je naglasio da smatra i da je situacija u građevinarstvu haotična, da nema sigurnosti za kupce i da na tržištu ima mnogo onih koji se nikada nisu bavili tim poslom, te da se boji da će se Crna Gora naći u istoj situaciji u kojoj je bila Slovenija tokom svjetske finansijske krize.

- U bankarskom sektoru moramo priznati je mnogo preciznije definisano tržište. Tu je kontrola od strane države maksimalna. I to je dobro. Centralna banka Crne Gore je zadnjih godina intenzivno radila da uredi banke, da ih dovede u red, a to znači da obezbijedi sigurnost… - naglasio je on.

Komentarišući neizvjesnost tržišta u Srbiji, Šćepanović je kazao da je situacija izazovna jer je najvažnija predvidljivost koju donosi pravno uređeni sistem. Dodao je da na malom malom tržištu nedostaju administrativni kapaciteti, jer su "navikli da završavamo stvari preko reda" te da donosioci odluka ne mogu iznenada donositi odluke koje se moraju primjenjivati retroaktivno.

- Nije nam situacija sjajna i pronalazimo rješenja. Mi smo u Srbiji imali prošle godine neke administrativne mjere koje su u kompletnoj industriji donijele minus. Mislim da su ciljevi bili dobri, ali da put administrativne mjere kako je sprovedena, nije bio adekvatan što je imalo posljedice. Mislim da su nakon puno razgovora ljudi koji su imali administrativne kapacite, shvatili i da u hodu mijenjali odluke i pronalazili rješenja - kazao je on.

Pri poređenju tržišta Crne Gore i Srbije, on je pojasnio da se razlike na tržištima ove dvije države i generalno između velikih i malih tržišta, najlakše mogu objasniti kroz primjer kamena koji se baca u more, koji zatim tone, onog koji se baca u jezero, koji tone i pravi talase – dok onaj bačen u plitku baru tone, stvara talase i podiže mulj.

Šćepanović je naglasio da je ključna spremnost na stalne promjene, odnosno adaptacija i kontinuirano planiranje, dobra predviđanja u budžetima i biznis planovima.