Suša, ratovi, trgovinske barijere – Koliki račun čeka privredu Srbije i Evrope

Toplotni talas koji je ove godine pogodio Evropu i neizvesnost oko transporta energenata kroz Ormuski moreuz opterećuju energetski sistem i privrednu aktivnost u Evropskoj uniji i regionu jugoistočne Evrope, što se odražava i na ukupan bruto domaći proizvod. Cijene sirove nafte nalaze se pred drugim uzastopnim nedjeljnim rastom od oko šest odsto.

Vesna Bjelić, urednica portala "Blic biznis" istakla da su cijene nafte trenutno na 94 USD po barelu, što predstavlja rast od 6,1% u posljednje dvije nedelje, ali je naglasila da analitičari smatraju da ovaj skok i nije toliki koliko su očekivali, s obzirom na sve neizvjesnosti u svijetu.

Gas je, kako je navela, na oko 65, što je rast od 120% u posljednjih pet mjeseci, naročito u posljednje tri nedelje. Kada je riječ o dizelu, on je premašio psihološku granicu od 230 dinara po litru.

Ukazala je i na to da se cijena struje mijenja i preko noći, pa je, na primer, za Rumuniju i Mađarsku, koje su pogođene niskim vodostajem Dunava, dostizala i 700 EUR po megavat-času. Istakla je da je snabdijevanje i dalje stabilno.

- Ono što jeste važno jeste da je to snabdijevanje i dalje stabilno. Apeluje se da štedimo struju, ali restrikcija neće biti. Ali kada je riječ o samoj cijeni, sada berze, kako govore, i ono što se trenutno dešava, ukazuje na to da neće biti baš laka jesen - kaže Bjelićeva.

Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije se osvrnuo na procjene da će rast privrede u Evropskoj uniji ove godine biti oko jedan odsto, ocjenivši da Uniji predstoji borba za ekonomsku autonomiju, zasnovanu na većoj samodovoljnosti evropske privrede. Kao primjer naveo je Njemačku, čija privreda, po njegovim riječima, duže vrijeme stagnira, što nije posljedica samo aktuelnog toplotnog talasa ili sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, već dugoročno visokih troškova proizvodnje.

Objasnio je zašto pad vodostaja toliko pogađa njemačku privredu.

- Transport je skuplji za oko tri puta kada su u pitanju vozovi i za šest puta kada su u pitanju kamioni. Sa druge strane, ono što treba da preveze jedan brod - tu je potrebno 50 vagona ili 120 kamiona. Tako da, kada padne vodostaj, kao što se kod njih desio, ne postoji mogućnost da vi jednostavno taj transport koji je išao brodovima zamijenite kamionima - objasnio je Stanić.

Zaključio je da je za srpsku privredu ključna tražnja u Evropskoj uniji.

- Za nas je glavno pitanje kakva će biti tražnja u Evropskoj uniji za našim proizvodima, zato što smo tamo najviše izvozno orijentisani - dodaje Stanić.

Na pitanje može li Srbija ostati imuna na ove probleme, Bjelićeva je ukazala na to da, prema posljednjem izvještaju Narodne banke Srbije, suša nije toliko uticala na poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji koliko na evropsku, te da se čak predviđa rast poljoprivrede od sedam odsto, uz rekordan rod voća i povrća.

Upozorila je, ipak, da se problem dugoročno može preliti na Srbiju.

- Ono što jeste problem jeste da se dugoročno može preliti. I naravno, mi 60% izvozimo u Evropsku uniju. Dakle, kada tamo tražnja padne, kada Evropska unija ima problem, imamo ga i mi - ističe Bjelićeva.

Stanić je naglasio da svaka zemlja, pa i Srbija, mora da uključi klimatske rizike u buduće energetske projekte, ukazujući na to da pozicija zemlje, s obzirom na to da nema izlaz na more i da je okružena članicama EU i NATO-a, nije naročito povoljna.

Ocijenio je da su sankcije OFAK-a malo vjerovatne za Srbiju, ali je ukazao na neizvjesnost oko gasa iz Rusije.

- To se najvjerovatnije neće desiti, iz prostog razloga što je počeo taj strateški dijalog između Srbije i Amerike. Sa druge strane, naravno, postavlja se pitanje i prirodnog gasa, koliko će dugo moći da se produžuje ovaj kratkoročni sporazum sa Ruskom Federacijom o snabdijevanju prirodnog gasa, koji ide na po tri mjeseca sada - rekao je Stanić.

Kada je riječ o nuklearnoj energiji, ocijenio je da je riječ o dugoročnom projektu čija realizacija tek predstoji.

- To se tek govori o početku razgovora sa drugim zemljama koje bi pomogle u toj tranziciji srpske privrede do jednog stabilnijeg nivoa, koji bi uključivao svakako i nuklearnu energiju, ali tu se govori o decenijama - navodi.

Dodao je da Srbija u ovoj godini bilježi blago povećanje privredne aktivnosti u odnosu na početnu projekciju, ali je upozorio da je sporije sustizanje evropskog prosjeka najveći rizik za zemlju.

Osvrćući se na najavu Sjedinjenih Američkih Država o novom paketu sankcija prema Iranu, Bjelićeva je istakla da se svjetska ekonomija nalazi u dužem periodu polikrize. Podsjetila je da Kina uvozi oko 80 odsto iranske nafte i da je trenutno najveći kupac, ocijenivši da trgovinski spor između Kine i SAD nije samo problem nafte.

Objasnila je zašto se taj spor prenosi na cio lanac snabdijevanja.

- To nije samo više problem nafte, nego robe i cijena robe, odnosno lanaca snabdijevanja, opet usporavanja tržišta. Ono što je problem je Ormuz koji je na najnižem kapacitetu. Naravno da to sve utiče, da kompanije kalkulišu u svojim izvještajima i taj problem - napominje Bjelićeva.

Na pitanje o popunjavanju zaliha gasa, ocijenila je da Evropska unija mora da traži alternative i nove modele rasta.

- Gas je 120% skočio. To nije malo. To je neki skok za najviše pet mjeseci. Problem je što sada Evropska unija mora da traži alternative. Dakle, traže se neki novi modeli rasta. Evropska unija do sada je zasnivala svoju ekonomiju na toj konkurentnosti, ali na jeftinoj energiji - dodaje ona.

Zaključila je da ne očekuje veliki ekonomski slom, ali da Unija ostaje osjetljiva na energetske šokove.

Upitan za prognozu za jesen, Stanić je odgovorio da ništa dramatično ne očekuje, ali je upozorio da naredna zima može biti izazovna zbog intenziviranja napada na energetsku infrastrukturu u Ukrajini. Kao dodatni problem naveo je visok politički rizik, ključan za odluke investitora o dugoročnim ulaganjima.

Kao primjer političke nestabilnosti naveo je migrantski talas prema španskoj enklavi na teritoriji Afrike.

- Kada se najednom našao veliki broj imigranata koji su ilegalno ušli na teritoriju Evropske unije, to je izazvalo alarme širom Evrope, od Finske maltene do Portugalije. I vidjeli ste kako u jednom trenutku sve što se govorilo o Ukrajini, o požarima, o odnosima Trampa prema Bliskom istoku, sve je to nestalo sa naslovnih strana i samo se govorilo o toj migrantskoj krizi - ističe Stanić.

Ukazao je da su se pojavile i priče o isključenju Španije iz Šengena ili čak iz Evropske unije, zaključivši da politički rizik ne opada, nego blago raste, što dodatno ugrožava ekonomski ambijent u Evropi.

Vesna Bjelić je podsjetila da je Srbija usvojila strategiju koja se odnosi na klimatske promene, a koja predviđa veće ulaganje u navodnjavanje. Ocijenila je da će Evropska unija morati da ukalkuliše troškove krize u svoje budžete, najvjerovatnije na nivou država članica, što će se odraziti i na cijene hrane.

Takođe smatra da će cijene hrane vjerovatno porasti na jesen, i to će se prelivati i na Srbiju.

- To znači da će cijene hrane vrlo vjerovatno skočiti na jesen. Naravno, to se preliva, ne mora odmah da se prelije na nas, ali se preliva s obzirom na to da su najvećim dijelom naši dobavljači posluju sa Njemačkom ili sa drugim članicama EU - podvukla je ona.

Zaključila je da jesen neće biti tako dramatična kao što pojedini analitičari predviđaju, ali da oprez ostaje neophodan kada je riječ o energetici.