Završnica pregovora o NIS-u - Najveći problem cijena?

Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije izjavio je za RTS da je snabdijevanje derivatima nafte stabilno.

- I kao rezultat razboritog korišćenja zaliha, a sa druge strane i povećanog uvoza. Kako smo čuli, 26. odnosno 27. januara će biti prve isporuke naftnih derivata iz refinerije. Svakako će to dodatno uticati na stabilnost - istakao je Stanić.

Kako navodi, to će važiti i poslije 23. januara, kada se očekuje da se ili ponovo ukine ta operativna licenca, ili da se ona produži.

- Mi zaista vjerujemo, ako smo čuli informacije da smo pri kraju pregovora i da će to tokom vikenda ili eventualno koji dan posle biti poslato američkoj administraciji na saglasnost, taj okvir sporazuma, da bi onda licenca trebalo da bude nastavljena. Vjerovatno opet određeni period dok se ne realizuje kupoprodajna transakcija - objašnjava Stanić.

Prema njegovim riječima, to bi značilo dodatan uvoz nafte preko JANAF-a, što bi dovelo do dugoročnije stabilnosti u snabdijevanju i vjerovatno pomoglo da se NIS vrati u normalne okvire poslovanja.

Odgovarajući na pitanje šta će biti poslije 23. januara, Stanić kaže da to nije dugoročno rješenje. Djelimično će se popuniti rezerve koje su potrošene, ali niko ne računa da to može potrajati do kraja 2026. godine. Ipak, to je svakako dobar signal.

- Sa druge strane, imajući u vidu sve ove najave i nedavnu posjetu ministra spoljnih poslova Mađarske, a i priča o tome da smo ipak već pronašli kupca, samo ne možemo da saznamo njegovo ime dok to ne odobri Amerika, onda vjerujemo da zaista neće biti problema u funkcionisanju NIS-a tokom ove godine, a to je neophodno da bismo imali vraćanje prerađivačke industrije u zonu pozitivnog rasta, jer smo od oktobra, pa zaključno vjerovatno sa januarom, bilježili pad prerađivačke industrije što je doprinosilo i manjoj stopi BDP-a - objasnio je Stanić.

Kada se pogleda cijela prethodna godina, industrija je zabilježila pozitivan rast, iako su pojedini mjeseci imali smanjenje od nekoliko procenata.

- Mi sada opet imamo NIS kao goruće pitanje, ali vjerujemo, takva su bar očekivanja, da će se to srediti i da ćemo u drugoj polovini godine, već poslije prvog kvartala, imati pozitivan industrijski rast, što bi svakako uticalo da stopa rasta ove godine ipak bude veća nego što je bila prošle godine - naveo je Stanić.

U četvrtak je u Beogradu boravio mađarski ministar spoljnih poslova Petar Sijarto, i iz njegovih izjava, kao i izjava predsjednika Srbije, može se zaključiti da pregovori ulaze u završnu fazu. Pominje se i arapska kompanija.

Stanić navodi da je kompanija iz Emirata moćnija u smislu prometa, a njena tržišna kapitalizacija veća nego kod MOL-a.

- Sad se postavlja pitanje ako je mađarska strana zainteresovana za većinski udio, to je 51%, od 56% koliko ruski vlasnik ima, da li bi kompanija iz Emirata, ADNOK, bila zainteresovana da uzme svega pet odsto - navodi Stanić.

Podsjeća da je Sijarto rekao da je matematički to moguće.

- Ali da li bi jedna moćna kompanija bila zadovoljna tim malim udjelom i da li bi, sa druge strane, uopšte bilo više prostora da bi se pregovaralo za Srbiju – da poveća svoj udio - upitao je Stanić.

- Dakle, mi sada imamo tri zainteresovane strane, ali ne možemo da znamo koliki je uopšte prostor za Srbiju da se uključi aktivnije u završne pregovore - kaže gost Jutarnjeg programa.

Sa druge strane, navodi se da bi, u slučaju kupovine od ruskog vlasnika, mogao da se otvori pregovor između tri strane – MOL-a, ADNOK-a i Vlade Srbije, ističe Stanić.

Smatra da je najvažnije da NIS nastavi da funkcioniše bez prijetnje ukidanja licence, čime se eliminišu rizici sekundarnih sankcija, čega smo se najviše i pribojavali.

- Jer država može da funkcioniše generalno i kada bi, hipotetički, i nestao NIS, ali to se naravno neće desiti - dodaje.

- U ovom konkretnom slučaju vremena je sve manje, ne samo u smislu 23. januara ili 24. marta, kada istekne ta licenca za pregovore o kupoprodaji. Jednostavno, sama kompanija je već duže vremena pod pritiskom i njena vrijednost se gubi i postavlja se pitanje ako bi se, na primer, sada ovi pregovori odložili u nekom pesimističnom scenariju, ukoliko bi propali, što je mala vjerovatnoća, da li bi neki novi kupac više bio zainteresovan po toj vrijednosti da obešteti - kaže Stanić.

Stanić je rekao da se govori da je cijena najveći problem.

- Čuli smo procjene različitih eksperata da ruski udio košta oko milijardu i po evra, sa druge strane, ruski vlasnik Gasprom očekuje bar polovinu svojih ulaganja u NIS, to se kreće od dvije do dvije i po milijarde evra, sada su to sve spekulacije. Ali sigurno da je, prije svega, najveći problem i dalje geopolitika. Dakle, na koji način se ruski uticaj u NIS-u povlači, a samim tim to vuče i različite druge uticaje, ne samo ekonomske nego i političke, kaže Stanić.

Tehnički aspekt je sama realizacija te finansijske transakcije, jer se govorilo da bi mogla da se izvrši i da sredstva budu deponovana na zamrznuti račun koji bi ostao tu dok se ne riješi situacija u Ukrajini, dodaje on.

Stanić kaže da je ADNOK kompanija koja raspolaže i rezervama nafte.

- Eksploatacija je vrlo ograničena, minimalna u Slovačkoj, u Hrvatskoj, i u Mađarskoj, gde MOL ima svoje rafinerije. Dakle, MOL jeste ozbiljna kompanija, odmah da naglasimo, u ovom dijelu Evrope. Kada govorimo o Emiratima, oni su globalno aktivni, manje u Evropi, u ovom dijelu, konkretno jer je to relativno malo tržište - kaže Stanić.

- Međutim, imajući u vidu da je tržište Srbije ipak relativno veliko i značajno za MOL, veća je vjerovatnoća da ipak MOL bude taj koji će na kraju kupiti ruski udio i ono što je bitno i što smo čuli iz nekoliko izjava i zvaničnika i eksperata, jeste da je rafinerija u Srbiji toliko značajna i samim tim i srpsko tržište, da ne postoji rizik da se ponovi nešto što se desilo u Hrvatskoj sa rafinerijom u Sisku – zatvaranje rafinerije Pančevo - rekao je Stanić.

Podvlači da ne stoje argumenti da je rafinerija višak za MOL, imajući u vidu da je tržište Srbije po potrošnji veće nego tržište Hrvatske.

- U tom pogledu mi zaista vjerujemo da NIS ostaje da funkcioniše sa svojom rafinerijom, jer u drugom slučaju bi naravno država morala da interveniše, ali pitanje konkretno interesa Emirata u ovom slučaju još je nejasno, osim što se vjerovatno tu ističe, prije svega dobra volja da pomogne imajući u vidu politički odnos između dva lidera dvije zemlje - rekao je Stanić.

Odgovarajući na pitanje na osnovu kojih kriterijuma OFAK donosi odluke, kaže da su to politički kriterijumi. Dodaje da ne postoji jasan standard koji objašnjava zašto je nešto dozvoljeno u Mađarskoj ili u nekoj drugoj zemlji, a nije dozvoljeno u Srbiji.

- I definitivno da će to zavisiti od, možemo slobodno reći, diskrecione odluke američke administracije, ali imajući u vidu da je stiglo to produženje, privremena licenca za operativnost, mi zaista vjerujemo da je to ipak tô, osim ako se ne desi baš neki politički incident koji se možda neće videti javno, možda jedini razlog koji sada može uticati na neodobravanje licence, dok su svi drugi razlozi da se to ipak desi i da bude odobrena – tu - zaključio je Stanić.