Ne odustaju od akciza na vino i slatkiše: Ministarstvo finansija odbilo većinu predloga Privredne komore

Ministarstvo finansija odbilo je predloge Privredne komore da odustane od akciza na vina i slatkiše, tako da će oni i dalje ostati 0,25 eura po litru vina i 0,5 eura po kilogramu slatkiša od šećera, kakaoa i sladoleda.

To je između ostaog navedeno u izvještaju sa javne rasprave o nacrtu izmjena Zakona o akcizama.

Akciza na slatkiše uvedena je u julu 2023. godine, a na vina od januara 2025. godine. One ulaze u osnovicu za obračun PDV-a, što ove iznose povećava za još 21 odsto, pa dažbina na vino iznosi 30 centi, a za slatkiše 60,5 centi. Samo uvrštavanje nekog proizvoda u akcizni znači i dodatne administrativne troškove za proizvođače. Privreda se i tada protivila ovim dažbinama, pa su i ovu javnu raspravu iskoristili da ukažu da njihovu problematičnost.

Privredna komora je u svojim primjedbama navela da ne postoji evropski standard o dodatnim akcizama na slatkiše, da je ova dažbina ugrozila domaće proizvođače, kao i da je povećala cijene tih proizvoda. Kazali su i da u većini članica EU nema akcize na vino, da postoji u nekim zemljama koje nisu proizvođači već uvoznici vina, kao i da je jedini izuzetak Francuska gdje je akciza četiri centa po litru, odnosno da je neuporedivo niža nego u Crnoj Gori.

Ministarstvo finansija je predlog za ukidanje akciza na slatkiše odbilo uz obrazloženje da oni ne postoje samo zbog fiskalnog uticaja već i kako bi zaštitili zdravlje građana od pretjerane upotrebe, dok razlog za ostanak akciza na vina vide u tome što je ona predviđena Fiskalnom strategijom.

- Predstavnici prehrambenog sektora su od početka bili protiv uvođenja akciza na proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, navodeći da će takvo rješenje dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije i u krajnjem, smanjenja prihoda za državu. Naime, navedeno rješenje (tzv. "porez na slatkiše") nije utemeljeno u evropskim standardima, pa uvođenje ovog nameta predstavlja dodatni udar za domaće proizvođače, jer sve manje mogu imati cijenu kao adut u borbi za potrošača. Stoga se opet predlaže da se u Nacrtu zakona o akcizama brišu proizvodi od šećara, kakaoa i sladoled kao predmet oporezivanja - naveli su iz Privredne komore.

Ministarstvo odgovara da predlog ne prihvata.

- Osnovni cilj uvođenja akcize na navedene proizvode nije isključivo fiskalni, već i javno-zdravstveni. Brojna međunarodna istraživanja ukazuju na povezanost prekomjerne konzumacije proizvoda s visokim sadržajem šećera s rastom stope gojaznosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i drugih hroničnih nezaraznih oboljenja. U tom smislu, poreske mjere predstavljaju jedan od instrumenata javne politike kojim se podstiče umjerenija potrošnja proizvoda čija prekomjerna upotreba ima negativne posljedice po zdravlje stanovništva - naveli su iz Ministarstva.

Nisu im prihvatljivi ni navodi da ovakvo rješenje nije utemeljeno u evropskoj praksi, iako priznaju da na nivou EU ne postoji jedinstven model oporezivanja proizvoda od šećera i kakaoa.

- Značajan broj evropskih država primjenjuje različite oblike posebnih poreza ili akciza na proizvode s visokim sadržajem šećera, uključujući bezalkoholna pića, konditorske proizvode i druge kategorije prehrambenih proizvoda. Stoga se ne može zaključiti da je predloženo rješenje suprotno evropskim standardima, već da predstavlja jednu od mogućih mjera koju države koriste radi ostvarivanja zdravstvenih i fiskalnih ciljeva - smatraju u Ministarstvu.

Odbacuju i tvrdnje privrede da će akcize dovesti do povećanja nelegalne prodaje i time smanjenja budžetskih prihoda, navodeći da to nije dovoljno potkrijepljeno relevantnim analizama.

- lskustva brojnih zemalja pokazuju da efekti ovakvih mjera zavise od strukture tržišta, visine poreskog opterećenja i ponašanja potrošača. lstovremeno, eventualno smanjenje potrošnje proizvoda sa visokim sadržajem šećera može dugoročno doprinijeti smanjenju troškova zdravstvenog sistema, što predstavlja značajnu društvenu i ekonomsku korist. Takođe, nije moguće unaprijed prihvatiti tvrdnju da će doći do značajnog povećanja sive ekonomije. Povezanost između uvođenja akcize i rasta nelegalnog tržišta mora biti zasnovana na konkretnim pokazateljima i procjenama rizika. Efikasnim nadzorom tržišta i adekvatnim inspekcijskim kontrolama moguće je ograničiti eventualne negativne posljedice i obezbijediti ravnopravne uslove poslovanja za sve učesnike na tržištu - naveli su iz Ministarstva.

Oni kažu da ove dažbine na slatkiše neće posebno uticati na domaće proizvođače, jer će oni jednako važiti i za uvoznike, odnosno da se ne narušava konkurentnost domaćih proizvođača u odnosu na uvoznike.

- lmajući u vidu navedeno, ocjenjuje se da razlozi iznijeti u predlogu nijesu dovoljni za brisanje proizvoda od šećera, kakaoa i sladoleda iz sistema akciznog oporezivanja. Predložena mjera je u skladu s ciljevima zaštite javnog zdravlja, odgovorne fiskalne politike i usmjeravanja potrošačkih navika ka zdravijim izborima, zbog čega se predlog za njeno ukidanje ne prihvata - naveli su iz Ministarstva.

Iz Privredne komore ukazuju da se uvođenje akcize na vina negativno odrazilo na poslovanje crnogorskih vinara.

- Vinogradarsko-vinarski sektor jedan je od rijetkih rastućih proizvodnih sektora u našoj zemlji, koji je važan za turističku ponudu, a time i za ukupan ekonomski razvoj. Danas u Crnoj Gori imamo 112 registrovanih vinarija, dominantno malih, koje svoje proizvode plasiraju isključivo na domaćem tržištu, a 99% vina koja proizvode su mirna (nepjenušava) vina. Predloženo uvođenje akcize dovelo je do povećanja troškova proizvodnje, povećanja cijena i smanjenja konkurentnosti crnogorskih vina - naveli su iz PKCG.

Ukazali su i da je ovim pričinjena i velika šteta najvećem domaćem proivođaču Plantažama, koje imaju godišnju proizvodnju od devet miliona litara vina.

Ukazali su da akciza na vino postoji u članicama EU koje su uvoznice kao što su Poljska, Danska, Estonija, Finska, lrska, Letonija, Litvanija, a da je od proizvođača izuzetak jedini Francuska gdje akciza iznosi četiri centa.

- Druge velike vinske zemlje, ujedno i značajne turističke destinacije, kao što su ltalija, Portugalija, Španija i Hrvatska nemaju akcize na vino. Vino i turizam su komplementarne i povezane grane, pa je neophodno i te kako voditi računa da se sačuva i podstakne razvoj vinogradarstva i vinarstva, da se proizvođači vina rasterete postojecih nameta, a ne da se uvode novi - naveli su iz PKCG.

Iz Ministarstva navode da je akciza na vina uvedena u skladu s ciljevima Fiskalne strategije Crne Gore za period 2024-2027 - koji su očuvanje fiskalne stabilnosti i održivosti budžetskih prihoda.

Oni kažu da su smanjili akcizu za male proizvođače vina za 50 odsto, kao i da direktiva EU 2020/1151 omogućava uvođenje ovakvih akciza kao i olakšica za male proizvođače.