Građani sve više biraju domaće proizvode zbog kvaliteta

Crna Gora kao mala ekonomija ne može da proizvodi dovoljne količine hrane za sopstvene potrebe, ali ima potencijal da razvija poljoprivredu i plasira kvalitetne proizvode na tržište, ocijenio je za Radio Crne Gore ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Stava je i da je vrijeme da se promijeni svijest potrošača i da dominantno kupuju domaće proizvode, odnosno razviju takozvani ekonomski patriotizam.

Ispoštovan je dogovor prerađivača mlijeka, trgovačkih lanaca i Vlade, pa se na rafovima nalaze domaći jogurt i pavlaka koji su 10, 15 i do 80 centi jeftiniji nego uvozni. Da su takve subvencije potrebne, da je bolje zbog kvaliteta birati ono što je proizvedeno na ovim prostorima, zapažaju i potrošači. Tako su Podgoričani sa kojima je razgovarala ekipa radija kazali da biraju domaće, prije svega zbog kvaliteta, ali i da bi naše trebalo učiniti vidljivijim i pristupačnijim cijenama.

Da je neophodna promjena navika i solidarnost kada je u pitanju domaća proizvodnja, ukazuje i ekonomski analitičar Mirza Mulešković.

- Treba da pokažemo upravo na taj način takozvani ekonomski patriotizam i da počnemo što više da kupujemo domaće proizvode i da na taj način povećavamo njihove prihode, a samim tim i mogućnost njihovog dodatnog ulaganja - kazao je Mulešković.

I uloga države u cijelom procesu je vrlo važna, pa je prijeko potrebno, ukazuje Mulešković, da se uspostavi komunikacija i poboljša plasman.

- Ono što definitivno jeste - Crna Gora kao mala ekonomija ne može biti konkurentna što se tiče same količine proizvoda koji mogu da budu na tržištu, ali ono što definitivno znamo, svi svjedočimo, da crnogorski proizvodi jesu po kvalitetu u samom vrhu, ako ne i na samom vrhu, pa samim tim upravo taj kvalitet proizvoda treba da nam bude negdje taj dio koji treba da promovišemo i da na taj način potenciramo crnogorski proizvod - rekao je Mulešković.

Inače, u Crnoj Gori, prema statističkim podacima, proizvede se samo dio hrane za domaće potrebe, ostatak se uveze. Stočni fond je iz godine u godinu u padu, organska hrana ne zauzima dominantno mjesto, a prema procjeni iz 2025. godišnje na otpadu završi oko 50.000 tona hrane ili 83 kilograma po glavi stanovnika.