Pokrivenost uvoza izvozom nemoguća uz nisku domaću proizvodnju - Obezbijediti veću podršku i bolju distribuciju lokalnih proizvoda

Spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore za period od januara do avgusta ove godine iznosila je 3,25 mlrd EUR, pri čemu je uvoz porastao za 6,5%, a izvoz smanjen za 4,6%, saopšteno je na na sjednici Odbora za trgovinu Privredne komore Crne Gore. To je, kako su naveli, dovelo do deficita od 2,52 mlrd EUR.

Na visoki deficit u robnoj razmjeni, koji ozbiljno opterećuje domaću ekonomiju, stručnjaci upozoravaju kao na hroničan problem koji zahtijeva hitne mjere. Ističu da uzroci nijesu isključivo u unutrašnjim faktorima, ali da je na privredi i donosiocima odluka da pronađu način da preokrenu negativan trend. Kako navode, pokrivenost uvoza izvozom nije moguća uz ovako nisku domaću proizvodnju, zbog čega država mora stvoriti ambijent za podršku industriji, dok je na trgovcima da obezbijede bolju distribuciju domaćih proizvoda.

Na nedavno održanoj sjednici razmotreni su ključni izazovi sa kojima se suočava trgovinski sektor, sa posebnim akcentom na problem nelegalne trgovine, nelojalne konkurencije i krađe u maloprodaji. Ukazano je i na problem nedostatka radne snage, kao i na potrebu jačanja saradnje sa državnim institucijama u cilju zaštite legalnog tržišta i potrošača.

Sekretarka Odbora Milica Lazarević je, predstavljajući informaciju o poslovanju u oblasti trgovine za period januar – avgust 2025. godine, istakla da je crnogorska privreda zabilježila umjeren rast, uz bruto domaći proizvod od 7,6 mlrd EUR i realni rast od 3,2%. Ukupni promet u trgovini na malo iznosio je 1,78 mlrd EUR, što predstavlja rast od 7% u odnosu na isti period prethodne godine. Prosječna bruto zarada u zemlji dostigla je 1.204 EUR, dok je u sektoru trgovine iznosila 1.092 EUR, što je rast od preko 24%. Zaposlenost je povećana za 4,7%, a trgovina i dalje zapošljava oko petine ukupne radne snage.

Lazarević je ukazala da je spoljnotrgovinska razmjena iznosila 3,25 mlrd EUR, pri čemu je uvoz porastao za 6,5%, a izvoz smanjen za 4,6%, što je dovelo do deficita od 2,52 milijarde. Kao glavne izazove u poslovanju navela je sivu ekonomiju, otežanu naplatu potraživanja, manjak kvalifikovane radne snage i nelegalnu trgovinu putem društvenih mreža.

Predsjednik Odbora Jovan Lekić je osvrćući se na na visoki deficit u robnoj razmjeni, istakao da taj problem ozbiljno opterećuje ekonomiju.

- Važno je da razumijemo da uzroci nijesu isključivo u nama, ali je na privredi i donosiocima odluka da pronađu način da se taj trend promijeni. Podaci pokazuju da ulazimo u hroničan problem i da se mora poslati jasna poruka o potrebi promjena – kazao je Lekić.

Podsjetio je da je u sektoru trgovine zabilježen rast zarada od 29,5%, te da su trgovinska preduzeća u protekle četiri godine u prosjeku utrostručila zarade svojih zaposlenih. Lekić je ukazao i na druge aktuelne izazove, poput sive ekonomije, nelojalne konkurencije, neradne nedjelje i nedostatka radne snage.

Kada je u pitanju nelegalna trgovina, privrednici su naglasili da se njen značajan dio odvija putem društvenih mreža i neformalnih kanala prodaje, zbog čega su predložili da se pojača kontrola brzih pošta i kurirskih službi, koje se često koriste za distribuciju robe sa crnog tržišta.

Predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja, istakli su da su planirane određene izmjene zakonskih rješenja, prije svega Zakona o inspekcijskom nadzoru i Zakona o prekršajima, koji bi trebalo da omoguće inspektorima ulazak u privatne prostore u slučajevima sumnje na nelegalne aktivnosti. Predstavnica Ministarstva javne uprave, Tanja Aleksić informisala je Odbor da se čeka konačno usvajanje izmjena tih propisa, čime bi se značajno unaprijedila kontrola i nadzor.

Marina Janković, tržišna inspektorka istakla je da je neophodna je bliska saradnja sa privatnim sektorom kako bismo zajednički otkrivali nelegalnu i nebezbjednu robu.

Dodala je da se planiraju izmjene Zakona o zaštiti potrošača, kojima bi se obavezalo da svaka pošiljka u kurirskoj službi mora imati jasno naznačenog pošiljaoca.

- Tržišna inspekcija već sprovodi kontrole u saradnji sa saobraćajnom policijom, ali imamo otpor pojedinih kurirskih službi koje odbijaju da otkriju identitet lica koja šalju robu. Vjerujemo da će izmjene zakona omogućiti efikasniji nadzor – navela je Janković.

Snežana Vučković iz firme Tenero ukazala je na sve učestaliju pojavu lažnih profila i sajtova koji koriste nazive i brendove postojećih firmi, čime se narušava ugled kompanija.

- Pojavljuju se profili na društvenim mrežama sa imenom naše firme i hiljadama pratilaca, a da nemaju nikakve veze sa nama. Potrebno je pokrenuti međuinstitucionalni dijalog, radi prijavljivanja i zatvaranja takvih naloga – istakla je ona.

Potpredsjednik PKCG Nikola Vujović predložio je formiranje platforme za prijavu nelojalne konkurencije, kojom bi se omogućilo privrednicima da na jednostavan način prijave neregularnosti, uz podršku Komore u praćenju i realizaciji prijava.

Hasan Ramović iz kompanije Put Gross je ocijenio da je nemoguće ostvariti pokrivenost uvoza izvozom pri ovako maloj proizvodnji koja se ostvaruje u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, država treba da kreira ambijent za podršku proizvodnji, a na trgovcima je da domaće proizvode distribuiraju.

On je takođe ukazao da fokus Uprave carina treba da bude na zbirnim transferima kada je u pitanju uvoz jer smatra da oni ne podležu u dovoljnoj mjeri provjerama carinskih deklaracija, što otvara prostor nelegalnoj trgovini.

Predstavnici privrede su posebno ukazali na zabrinjavajući porast krađa u maloprodajnim objektima i da je granica od 150 eura za pokretanje postupka previsoka i zloupotrebljava se. Odbor je u vezi s tim podržao inicijativu da se pred nadležnim organima pokrene postupak za smanjenje vrijednosne granice krađe sa 150 na 30 eura, kako bi se efikasnije sankcionisale ove pojave.

Na kraju sjednice, predsjednik Odbora Jovan Lekić istakao je da je dijalog između privrede i državnih institucija od ključnog značaja.

- Naš cilj je da zajedno gradimo stabilno i transparentno tržište. Samo zajedničkim radom možemo ojačati povjerenje potrošača i stvoriti fer uslove za sve učesnike na tržištu – zaključio je Lekić.

Određujući se prema navodima iz medija, da se priprema teren za novu akciju limitiranja cijena, predložio je da se razgovori i pregovori vode preko Privredne komore, koristeći institucionalne mehanizme i snagu zajedničkog djelovanja Odbora, kako bi se obezbijedio jedinstven nastup trgovinskog sektora i osnažila pregovaračka pozicija.