Mulešković o Opštem kolektivnom ugovoru: Problematično što socijalni dijalog nije poštovan, veliki broj zaposlenih nema dodatnu zaštitu

Nije dobro što u ovom trenutku nemamo Opšti kolektivni ugovor, što jasno ukazuje na to da veliki broj zaposlenih nema dodatnu zaštitu, a to je veći problem u odnosu na ono što smo imali u prethodnom periodu. Problematično je i to što se institucija Socijalnog savjeta i socijalnog dijaloga nije poštovala - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.

Podsjeća da se socijalni dijalog nije poštovao još od decembra, kad je trebalo da se raspravlja o prijedlogu budžeta, ističući da socijalni partneri nijesu bili konsultovani iako je bila zakazana sjednica Socijalnog savjeta.

Mulešković podsjeća i da prilikom usvajanja budžeta za 2026. nije planiran dodatak za povećanje koeficijenta, odnosno povećanja zarada, naročito u javnom sektoru, pa je već tada bilo jasno kakva će biti situacija.

- Nije dobro što se konačan odgovor Vlade prolongirao do maja kad socijalni partneri još od prošle godine pričaju o povećanju zarada. Od poreskih reformi 2021. godine i 2024, javne finansije dominantno zavise od indirektnih poreza, PDV-a i akciza, a to je više od 60 odsto izvornih prihoda - istakao je Mulešković.

Dodaje i da smanjenje akciza može da utiče na punjenje budžeta, ali je takva odluka trebla da doprinese očuvanju standarda građana, jer cijena goriva neposredno utiče na sve ostale cijene.

- U prethodnom periodu nijesmo diversifikovali našu ekonomiju, nijesmo povećavali poresku bazu i svako umanjenje kao što je bilo umanjenje akciza na gorivo je jasno predstavljalo opterećenje za javne finansije. Troškovi iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, samo rastu, dok se prihodna strana ne razvija na način kako bi trebalo. Ovo je bila jedina mjera koja se odnosila na umanjenje uticaja povećanja cijena nafte i naftnih derivata na međunarodnom nivou, mjera koja je aktuelna u svim državama i mjera koja je trebala da služi kao podrška građanima i privredi da ne bi došlo do naglog rasta cijena - naglasio je Mulešković.

Usporavanje BDP-a i povećano zaduživanje Crne Gore, prema njegovim riječima, jasno ukazuju na to da se nije radilo na diversifikaciji ekonomije i njenom širenju.

- Ovo je logičan slijed svega onoga što nosi potrošački model za koji smo se opredijelili 2022. Kad imate veću količinu novca u opticaju dolazi do većeg rasta zbog potrošnje, u jednom trenutku se ta potrošnja stabilizuje i dolazite u ovu situaciju da imate ne toliko veliki ekonomski rast - naveo je Mulešković.

Crna Gora bi, dodaje, 2028. trebala da postane članica Evropske unije.

- Ovaj period trebalo bi da bude period ubrzanog razvoja crnogorske ekonomije kako bi u spremniji ušli u Evropsku uniju i u sve one izazove koji će nas dočekati - ocijenio je Mulešković.

Prvenstveno, kako je rekao, misli na povećanu konkurenciju, odnosno povećani broj onih koji će imati pristup crnogorskom tržištu, ali i kako bi obezbijedili bolju ekonomiju koja će biti privlačnija i za strane investitore.

- Ne treba zaboraviti da u ovom periodu imamo i pad produktivnih direktnih stranih investicija, koje su čak i do 60 odsto manje u odnosu na neke ranije periode. To jasno ukazuje da realna ekonomija ima određene strukturne probleme i da se mora mnogo raditi u tom dijelu strateškog upravljanja ekonomijom - zaključio je Mulešković.