Najbolji vranac imaju Plantaže - Održan Crnogorski vinski viteški turnir

Najbolje vino od sorte vranac iz berbe 2023. imaju Plantaže, odluka je međunarodnog žirija II Crnogorskog vinskog viteškog turnira koji je u Podgorici organizovao crnogorski konzulat Evropskog reda vinskih vitezova (OEVE).

Drugu nagradu dobio je prošlogodišnji pobjednik turnira vinarija Brajović, dok je treće mjesto za vino od sorte vranac osvojila vinarija Buk.

Najbolje među 20 vina birao je žiri čiji je predsjednik enolog Vladan Nikolić, a članovi prof. dr Vesna Maraš, dr Goran Milanov, dr Josip Volarević i Anton Pezdirc. Prvi crnogorski konzul Evropskog reda vinskih vitezova Ljubiša Krgović je kazao da se organizacijom ovog turnira iskazuje poštovanje prema vinu, te daje priznanje berbi 2023. i svim vinarijama koje grade crnogorsko vinarstvo utemeljeno na znanju, strpljenju i ljubavi prema zemlji i vinu.

- Vranac je sastavni dio crnogorskog identiteta. Kad pomenete Crnu Goru, jedna od prvih asocijacija je možda Njegoš, ali sljedeća je vranac. To nije balkanska sorta nastala u Crnoj Gori, kako se često čuje u posljednje vrijeme, već je riječ o crnogorskoj autohtonoj sorti nastaloj u crmničkom vinogorju koja se raširila po regionu – kazao je Krgović.

Smatra da bi, da je kojim slučajem porijeklom iz neke od velikih vinskih zemalja, vranac danas bio rame uz rame sa svjetskim sortama. Krgović podsjeća da se vranac pojavio početkom prošlog vijeka na velikoj svjetskoj izložbi u Parizu.

Profesorica na Biotehničkom fakultetu dr Danijela Raičević je govoreći o uticaju klimatskih promjena kazala da se u Crnoj Gori taj problem najviše odražava na autohtone sorte, dodajući da je 2024. godina bila najtoplija godina u istoriji.

- Zato vinograde treba voditi planski i kontrolisano, jer se greške iz vinograda teško kasnije ispravljaju – kazala je Raičević.

Visoke temperature, suša i obilne padavine, objasnila je Raičević, između ostalog, utiču na ranije sazrijevanje i berbu, povećanje intenziteta fotosinteze, manji prinos, veći sadržaj šećera i smanjene kiseline, što sve u krajnjem utiče na konačni kvalitet grožđa. Istraživanja su, kako je navela, pokazala da najveća opasnost prijeti zasadima na površinama ispod 100 metara nadmorske visine ukazujući da postoji potreba da se radi svježine vina, posebno kada je riječ o bijelim sortama, ide na veće nadmorske visine.