Crnogorska plovidba prodala oba broda Turcima?

Izvršni direktor u ostavci Crnogorske plovidbe iz Kotora Vladimir Tadić uputio je u ponedjeljak poslijepodne zvanično obavještenje zapovjednicima njenih brodova "Kotor" i "Dvedeset prvi maj" da je Odbor direktora te 100% državne kompanije donio odluku o izboru najpovoljnije ponude za kupovinu oba njena broda.

Tadić nije saopštio ime kupca dva broda Crnogorske plovidbe, niti sumu za koju su oni prodati, ali je zapovjednicima "Kotora" i "Dvadeset prvog maja" nagovijestio da će posade tih brodova uskoro dobiti zaostale plate i da će sva potraživanja povjerilaca biti izmirena čim kupac uplati prvi dio novca za brodove.

- Želim da vas obavijestim da je Odbor direktora donio odluku o izboru najpovoljnije ponude za kupovinu naših brodova. Tehnički detalji su usaglašeni i očekuje se potpisivanje ugovora nakon njegove finalizacije od strane advokata obje kompanije. Iz tog razloga uskoro očekujemo prvu uplatu koja će biti dovoljna kako za podmirenje plata, tako i za plaćanje svih potraživanja naših povjerilaca - piše u mejlu koji je Tadić poslao zapovjednicima dva broda Crnogorske, a u koji su "Vijesti" imale uvid.

On je kapetane zamolio da to prenesu članovima posada "Kotora" i "Dvadeset prvog maja" kod kojih već duže vrijeme narasta nezadovoljstvo zbog kašnjenja isplata zarada ili plaćanje u manjem obimu od ugovorenog.

Tadić je kapetane dva broda obavijestio i da je neimenovani "novi vlasnik zainteresovan zadrži svakog člana posade koji izrazi želju da nastavi da plovi na ovim brodovima".

Uz sadržine ovog mejla naslućuje se da je Crnogorska istom kupcu u jednoj transakciji prodala oba svoja broda (tzv. en-block sale), ali zasada nema više detalja o tome ko je novi vlasnik "Kotora" i "Dvadest prvog maja" i na koji način je ova prodaja izvedena te ko je eventualno, bio broker preko kojeg je nađen kupac i ugovoren ovaj posao. Nezvanična informacije "Vijesti" koje nije bilo moguće provjeriti u Crnogorskoj, govore da je kupac brodova iz Turske i da je pojedinačna cijena brodova bila po oko devet miliona dolara.

Brod "Kotor" inače, nalazi se u britanskoj luci Tajn gdje je 4. avgusta privremeno zaustavljen od britanske PSC inspekcije koja je prilikom njegove konrole evidentirala ukupno 22 proceduralna i tehnička nedostaka od kojih je najozbiljniji manjkava primjena Safety Managemnet Systema i međunarodne ISM konvencije o menadždmentu sistema sigurnosti. Od subote 9. avgusta u podne, "Kotor" je i zvanično zarobljen (arrested) u toj luci po odluci britanskoj suda, a na zahtjev danske kompanija Clipper Bulk koja je bila prethodni time charter unajmitelj brodova Crnogorske plovidbe.

Clipper Bulk već pred londonskom arbitražom vodi postupak protiv Crnogorske plovidbe smatrajući da mu je naša kompanija dužna 160.619,80 dolara na ime navodno preplaćene najamnine koje joj je Clipper Bulk uplatio za "Kotor", odnosno još 129.755,75 dolara preplaćene najamnine za brod "Dvadeset prvi maj".

Crnogorska plovidba već duguje oko 950.000 dolara američkim kompanijama Moran Towing i Colonial za lučke i usluge remorkera pružene "Kotoru" tokom nedavnog njegovog prinudnog zadržavanja u američkoj luci Savana, a sve su češće i žalbe pomoraca sa oba broda Međunarodnom sindikatu transportnih radnika (ITF) i lučkim vlastima država u koje uplovljavaju brodovi Crnogorske, da ta kompanija kasni sa isplatama zarada pomoraca.

Brod "Dvadest prvi maj" preksinoć je nakon dvodnevne plovidbe sa Tajlanda, prispio na sidrište luke Singapur gdje se i sada nalazi.

Direktor Crnogorske plovidbe u ostavci Vladimir Tadić, međutim, medijima je juče potvrdio da je kompanija navodno, u finalnoj fazi pregovora da proda samo brod "Kotor", na pominjući da je "na doboš otišao" i "Dvadeset prvi maj", a o čemu je dan ranije Tadić zvanično obavijestio zapovjednike oba broda.

- Ostalo je još da se usaglase neki detalji i da advokati sprovedu ugovor u djelo - rekao je tada Tadić, dodajući da će "javnost biti obaviještena o tome ko je kupac kada se ugovor finalizuje".

On je istakao da bi Crnogorska plovidba prodajom broda "Kotor" uspjela da izmiri sve neodložne obaveze koje opterećuju tu državnu kompaniju.

Kompanija je ove brodove kupila 2012. godine za uzeti kredit kod kineske Eksim banke od 55,7 mil USD, za koji je Vlada dala garancije. Posljednja rata otplaćena je početkom ove godine, uz pomoć države. Za otplaćene rate Crnogorska je dužna državi 33 mil EUR.

Crnogorska plovidba je prije dvadesetak dana preko niza brokera koji posluju širom svijeta, na tržište polovnih brodova iznijela "Kotor" i "Dvadeset prvi maj" pri čemu je navela da od zainteresovanih kupaca traži da joj svoje najbolje ponude upute do 3. avgusta i zaključno s njim.

Za sve to vrijeme iz Ministarstva pomorstva Crne Gore na čiju inicijativu je i pokrenuta hitna prodaja oba broda Crnogorske i praktično gašenje te kompanije, u javnosti su više puta tvrdili da su "Kotor" i "Dvadeset prvi maj" navodno u "katastrofalnom", odnosno "veoma lošem tehničkom stanju" iako su te njihove navode jasno demantivali oficijalni nalazi američke i južnokorejske PSC kontrole koje su u međuvremenu obavljene na "Kotoru" i "Dvadest prvom maju".

Izvršni direktor Vladimir Tadić govorio je da su to "brodovi skloni kvarovima jer su kineske gradnje koja je veoma lošeg kvaliteta", a predsjednik odbora Crnogorske plovidbe Petar Jankovič je čak 8. avgusta eksplicitno javnost obmanuo ustvrdivši da je "Kotor" navodno u međuvremenu izgubio klasu "Buereau Veritasa" i da je "gubitak klase broda najbolja potvrda stanja u kojem se on nalazi", a čime su potencijalnim kupcima slate poruke kojima je namjerno umanjivana vrijednost brodova.

Inače, brodovi "Kotor" i "Dvadeset prvi maj" su blizanci, brodovi za prevoz rasutog tereta, građeni 2012. godine u Kini. Dugi su po 180, široki 28,4, a gaz im iznosi 10,8 metara. Brodove pokreću motori MAN B&W snage po 8.810 konja, a "Kotor" i "Dvadeset prvi maj" imaju i po četiri palubne dizalice nosivosti po 30 tona, te su opremljeni tako da na palubi mogu ukrcati i teret u vidu trupaca drveta. Trenutna cijena ovakvih polovnih handy size bulkcarriera istog godišta se na svjetskom tržištu kreće u rasponu od 8,5 do 10 miliona dolara.