Crnogorski potrošači uživaju jednaka prava kao Evropljani

Kada je riječ o normativnom okviru, može se reći da potrošači u Crnoj Gori uživaju ista prava kao i u Evropskoj uniji – ocijenio je za Pobjedu Željko Tomović iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER).

Dodaje da će to posebno doći do izražaja do kraja godine, imajući u vidu da je u toku modernizacija potrošačkog zakonodavstva u Crnoj Gori u okviru koje se do kraja godine očekuje donošenje više propisa iz ove oblasti.

Novim zakonom o zaštiti potrošača, kako je naveo Tomović, crnogorsko pravo biće usklađeno sa EU direktivama, posebno kada je riječ o pravilima saobraznosti robe, uključujući robu s digitalnim elementima, i posebnim pravilima za digitalne usluge i digitalni sadržaj, što predstavlja novinu u domaćem pravu.

- Precizirani su rokovi i načini ostvarenja prava, uvedena je veća odgovornost trgovaca (npr. teret dokazivanja nesaobraznosti sada je godinu dana, umjesto dosadašnjih šest mjeseci), poboljšana su pravila za popravku i zamjenu, obavezna dostupnost rezervnih djelova i servisa, te precizirana pravila za vještačenja i rokove rješavanja žalbi. Zakonski je uređen Centralni informacioni sistem za zaštitu potrošača (CISZP) radi bolje kontrole i saradnje nadležnih organa, što će doprinijeti boljem sprovođenju potrošačkog zakonodavstva. Dodatno, predviđena je prikrivena kupovina radi borbe protiv sive ekonomije i načelo oportuniteta u nadzoru, koje podstiče otklanjanje nepravilnosti umjesto kažnjavanja, osim u slučajevima ponovljenih ili težih prekršaja – objašnjava Tomović.

Zakonom o opštoj bezbjednosti proizvoda koji će se uskladiti sa Regulativom (EU) 2023/988 jača se zaštita potrošača kroz obavezu da se na trżište mogu stavłjati samo proizvodi koji su bezbjedni za upotrebu uz efikasne mehanizme za opoziv i obavještavanje o rizicima. Tomović navodi da će ovim zakonom biti omogućeno usklađivanje sa pravnom tekovinom EU čime se doprinosi i ispunjavanju obaveza iz obaveza iz pregovaračkog poglavlja 28 (Zaštita potrošača i zdravlja) i jača spremnost za pristupanje evropskom trżištu.

- Uređuju se jasne obaveze proizvodača, uvoznika, distributera i internet platformi, čime se unapređuje tržišni nadzor, odgovornost aktera i borba protiv nelegalne i rizične robe, posebno u online prodaji. Na kraju, zakon doprinosi stvaranju sigurnog, funkcionalnog i konkurentnog tržišta u kojem se poštuju pravila i štite, kako potrošači, tako i odgovorni privredni subjekti – kazao je Tomović.

Prijedlog zakona o kolektivnim tužbama će omogućiti da kvalifikovane organizacije, u ime potrošača, pokreću sudske postupke ne samo radi zabrane nezakonitih praksi, kao do sada, već i radi naknade štete, povraćaja novca, sniženja cijena i druge pravične kompenzacije.

- Ovim zakonom rješavaju se problemi koji su proizašli iz neisplativosti pojedinačnih tužbi kada je šteta mala, ali broj pogođenih veliki i protivzakonita dobit trgovca znatna, naročito u sektorima u kojima su potrošači najčešće oštećeni kroz zavaravajuće reklame, skrivene naknade i nepoštene ugovorne klauzule ili nepoštene poslovne prakse (npr. finansijske usluge, telekomunikacije, energetika, turizam i e-trgovina) – kazao je Tomović.

Kada je riječ o izmjenama Zakona o nedozvoljenom oglašavanju koje je MER nedavno utvrdio, iako su uglavnom tehničke prirode, proširuje se pojam trgovca i detaljnije objašnjava šta se smatra obmanjujućim oglašavanjem. To će, kako je naveo Tomović, osigurati da veći broj subjekata bude obuhvaćen zakonom, uključujući zanatlije, druge profesionalne djelatnosti i komercijalne zastupnike.

- Na taj način potrošači će biti bolje informisani i zaštićeni od oglasnih poruka koje bi mogle da utiču na njihove kupovne odluke na nepošten način – navodi Tomović.

Za prvih šest mjeseci ove godine sprovedeno je ukupno 20.327 inspekcijskih nadzora u oblasti zaštite ekonomskih interesa potrošača, pri čemu je utvrđeno 4.136 nepravilnosti.

- U cilju njihovog otklanjanja, izrečeno je 775 ukazivanja i 1.533 rješenja, dok je za utvrđene prekršaje izdato 5.403 prekršajna naloga i podnijeto 173 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. U istom periodu primljene su ukupno 302 žalbe potrošača, od čega su 195 bile osnovane i prihvaćene, 14 žalbi je bilo osnovano i djelimično prihvaćeno, 74 žalbe su ocijenjene kao neosnovane ili su potrošači upućeni na sudsku zaštitu, sedam žalbi nije bilo u nadležnosti inspekcija, dok je 11 postupaka po žalbi okončano odustajanjem potrošača – kazao je Tomović.

Najveći broj ovih kontrola sprovela je Tržišna inspekcija, ukupno 11.809, pri čemu je utvrđeno 1.633 nepravilnosti za čije su otklanjanje izrečene upravne i kaznene mjere, uključujući 92 ukazivanja i 1.525 rješenja.

- Izdato je 2.719 prekršajnih naloga i podnijeta su tri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.U istom periodu, Tržišna inspekcija je primila 283 žalbe potrošača, od kojih su 282 iskontrolisane – 188 osnovanih i prihvaćenih, 13 djelimično prihvaćenih, 65 odbijenih ili upućenih na sudsku zaštitu, šest su bile van nadležnosti inspekcije, dok je u deset slučajeva potrošač odustao – naveo je Tomović.

Na pitanje Pobjede koliko su potrošači u Crnoj Gori spremni da se bore za svoja prava, Tomović ukazuje da u principu često pokazuju inicijativu u zaštiti svojih interesa. Ipak, kako dodaje, i dalje postoji potreba da se češće i aktivnije koriste svi dostupni pravni mehanizmi.

- Podrška inspekcijskih organa i uspostavljanje jasnih procedura daju dobar osnov, ali je važno da potrošači budu angažovaniji, jer se na taj način mogu efikasnije spriječiti nepoštene prakse i unaprijediti prava potrošača u svakodnevnom životu – zaključuje Tomović.