Ograničiti gradnju na poljoprivrednom zemljištu

Crna Gora je proteklih decenija izgubila značajne površine poljoprivrednog zemljišta, zbog čega se novim Prostornim planom do 2040. godine predviđaju mjere ograničavanja mogućnosti za pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište. To će biti moguće samo u slučajevima javnog interesa, za potrebe izgradnje infrastrukture, a privatni objekti za poljoprivrednu proizvodnju, preradu proizvoda, ruralni turizam i stanovanje članova domaćinstva moći će da se grade samo na zemljištu lošeg kvaliteta i uz prethodnu saglasnost Ministarstva poljoprivrede.

Ovo će biti smjernice kojih će morati da se pridržavaju priređivači svih opštinskih prostorno-urbanističkih planova, koji će precizno određivati namjenu prostora na svojoj teritoriji.

U Prostornom planu, kojeg je prošle sedmice usvojila Vlada i poslala Skupštini na razmatranje, navodi se i da će glavni cilj državne politike u ovoj oblasti biti upravljanje prirodnim poljoprivrednim resursima na dugoročno održiv način, uz maksimalno očuvanje životne sredine i postizanje ciljeva "Zelenog dogovora" shodno agendi Evropske unije.

Zacrtani indikatori, kojima će se određivati uspješnost ove strategije, su da se u narednih 15 godina obuhvat korišćenog poljoprivrednog zemljišta poveća za najmanje 35%, da se učešće obradivog poljoprivrednog zemljišta (oranice, bašte i stalni zasadi) poveća za najmanje 100%, da se površine sa navodnjavanjem povećaju za najmanje 50%, da se poveća obim i vrijednost poljoprivredne proizvodnje za najmanje 40%.

- Ovaj scenario razvoja je baziran na primjeni novih znanja, tehnološkim inovacijama, stvaranju novih proizvoda i diverzifikaciji usluga, kako u sektoru poljoprivrede, tako i ukupnom privrednom razvoju. Realizacija ovog scenarija razvoja u poljoprivredi mora biti praćena snažnom investicionom i institucionalnom podrškom države, kroz odgovarajuće podsticaje i institucionalnu podršku za ispunjavanje uslova i korišćenje međunarodnih grantova. Primjena planskih mjera ovog scenarija razvoja rezultira povećanjem obima poljoprivredne proizvodnje, a što je najvažnije očuvanjem i razvojem ruralnih područja, zadržavanjem stanovništva kroz uspostavljanje primjerenih uslova privređivanja i življenja, što je jedini način za uspostavljanje uravnoteženog razvoja na cijeloj teritoriji države - navedeno je u Prostornom planu.

Opšti ciljevi razvoja ove oblasti su: jačanje konkurentnosti poljoprivrede, uz obezbjeđivanje stabilne ponude bezbjedne hrane, prihvatljive u pogledu kvaliteta i cijena; unapređivanje životnog standarda seoskog stanovništva i ukupnog ruralnog razvoja, uz očuvanje tradicionalnih vrijednosti; primjena novih tehnologija u cilju povećanja sigurnosti hrane i povećanja konkurentnosti i diverzifikacija ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima kroz mjere politike ruralnog razvoja.

Osnovni cilj je podizanje nivoa samodovoljnosti Crne Gore u proizvodnji hrane i smanjenje uvozne zavisnosti, naročito, kako je navedeno, u sektoru proizvodnje voća, povrća, mlijeka i mesa. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane za 772 mil EUR ili 3,4 EUR dnevno po stanovniku. Od toga na uvoz voća, povrća, mliječnih i mesnih proizvoda utrošeno je 395 mil EUR.

Planom su utvrđeni i prioritetni zadaci koji se moraju sprovesti u kratkom roku do 2030. godine, a najvažniji je očuvanje i valorizacija poljoprivrednog zemljišta.

- Prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko omogućiti samo za potrebe izgradnje objekata namijenjenih za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačkih kapaciteta u poljoprivredi, uključujući objekte za stanovanje članova domaćinstva i pružanje usluga ruralnog, agro i zdravstvenog turizma, i to isključivo na neobradivom poljoprivrednom zemljištu V do VIII bonitetne klase, odnosno i na obradivom zemljištu u slučaju kada nema niže klase poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini, shodno planskim dokumentima lokalnog nivoa ili uz prethodno odobrenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - navedeno je u Planu.

Prioritetni ciljevi su i tehnološko osavremenjivanje poljoprivredne proizvodnje; dalje širenje organske proizvodnje i proizvoda sa oznakom porijekla ili zaštitom geografskog porijekla; diverzifikacija aktivnosti u ruralnim područjima; izgradnja institucija i snažnija podrška investicijama; implementacija održivih poljoprivrednih praksi koje smanjuju upotrebu hemikalija i pesticida i promovišu organski uzgoj kao model koji štiti zemljište i vodne resurse i unaprjeđenje sistema upravljanja otpadom u poljoprivrednom sektoru kako bi se smanjilo zagađenje zemljišta, voda i vazduha.

Predviđen je niz mjera kojim se planira ostvariti cilj o povećanju obima i vrijednost poljoprivredne proizvodnje za najmanje 40%. To se planira uraditi kroz primjenu novih tehnologija i osavremenjivanje skoro svih sektora poljoprivredne proizvodnje, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje u ravničarskom području, posebno na oranicama, u stalnim zasadima i u zaštićenom prostoru, kao i ukrupnjavanjem zemljišnih parcela.

- Na sličan način očekuje se dalji rast proizvodnje po grlu u govedarstvu, kao i obuhvata i obima proizvodnje u svinjarstvu i živinarstvu, dok se očekuje nastavak trenda smanjenja obima ovčarske proizvodnje. S obzirom na sve izraženije klimatske promjene, savremenu poljoprivrednu proizvodnju nije moguće organizovati bez navodnjavanja. Stoga je realno očekivati da u narednih šest godina svi plantažni zasadi (voćnjaci i vinogradi) i veći dio oraničnih površina budu pokriveni sistemima za navodnjavanje. Takođe, podrška agroinovacijama i digitalizaciji poljoprivrede biće intenzivirana", navedeno je u Planu.

Na osnovu sprovedene analize raspoloživih potencijala poljoprivrednog zemljišta, predviđa se očuvanje poljoprivrednih površina prema regionima.

U Primorskom regionu predviđa se posebna zaštita preostalog poljoprivrednog zemljišta po rejonima: Ulcinjsko polje, Zoganjsko polje, područje Štoja - štojski pijesak, potez od Ade dolinom Bojane do Šasa i Šaskog polja, preostali dio Barskog i Mrčevog polja, kao i Grbaljskog i Sutorinskog polja.

- U ovim rejonima postoje značajni potencijali za povećanje proizvodnje citrusa i maslina, kao i proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru. Veliki potencijal postoji i za razvoj organske proizvodnje, naročito u oblasti sakupljanja samoniklog ljekovitog bilja. U rubnim područjima i padinama razvijati i stočarsku proizvodnju, kao npr. mini farme krava, ali i drugih vrsta domaćih životinja. Prioritet treba dati na male preživare, posebno koze i ovce, jer su one dobar čistač sitnog rastinja i potencijalni zaštitnik od požara - navedeno je u Planu za primorski region.

Za centralni region se navodi da ima vrijedno poljoprivredno zemljište koje je najviše napadnuto gradnjom.

- Treba ograničiti disperzivno širenje privatnih naselja u Zetskoj ravnici, počev od Karabuškog polja do Skadarskog jezera, i u Lješkopolju. Veliki dio najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta u Bjelopavlićkoj ravnici je već ugrožen gradnjom industrijskih objekata i disperzivnom privatnom gradnjom. Stoga se predlaže očuvanje postojećih poljoprivrednih površina - piše u ovom dokumentu.

Preporučuje se da se u ovom regionu posebna pažnja posveti povećanju proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru, visokoprinosnih krmnih usjeva za ishranu stoke, kao i svim vidovima stočarske proizvodnje.

U sjevernom regionu, kako se navodi, kvalitetne poljoprivredne površine se nalaze u dolini Lima, a najviše su napadnute gradnjom u opštini Bijelo Polje, od Poda i Zatona od beranske opštine, pa do Rasova, Njegnjeva i dalje prema granici. Ističe se da je te zone neophodno očuvati u narednom periodu.

- Stočarska proizvodnja u svim opštinama ovog regiona mora imati posebni tretman, u smislu dodatnih podsticaja, kako od resornog ministarstva, tako i od lokalne samouprave - navedeno je u planu.