CG ima pravni okvir, ali nedostaju jake organizacije poljoprivrednika - Udruživanjem se smanjuju troškovi proizvodnje i olakšava plasman proizvoda

Stvaranjem organizacija na način da veći proizvođač ili prerađivač inicira njeno formiranje i okupi manje, utiče se na stabilizaciju prihoda poljoprivrednika, smanjuju se troškovi proizvodnje i unapređuje kvalitet proizvoda. Zbog toga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) podstiče formiranje ovakih udruženja i međusektorskih organizacija, jer će to pomoći objedinjavanju ponude, zajedničkom plasmanu proizvoda i većoj konkurentnosti domaće poljoprivrede – kazao je Pobjedi načelnik odjeljenja za ekonomske analize i tržište u MPŠV, Mirsad Spahić.

Spahić je nedavno na panelu "Kao do nižih cijena u Crnoj Gori" apelovao na poljoprivrednike da naprave organizaciju, ukazujući da je to dobra praksa evropskih zemalja koja može biti od pomoći prilikom povlačenja evropskih sredstava i zajedničkog nastupa na tržištu. Ne spori, kako je kazao Pobjedi, navode vlasnika mesne industrije Đorđija Goranovića da nije postojala politička volja da se napravi ozbiljna proizvođačka organizacija.

- Svjesni činjenice da u prošlosti nije postojala izražena politička volja za osnivanje jakih organizacija proizvođača, Ministarstvo poljoprivrede aktivno radi na promjeni toga trenda. Pravilnikom su jasno definisani uslovi i postupci osnivanja organizacija, a naredni koraci podrazumijevaju intenzivniju promociju mogućnosti koje pruža organizovano djelovanje u poljoprivredi, kao i pojednostavljenje procedura apliciranja za podršku iz agrobudžeta, kao i na IPARD projekte – kazao je Spahić Pobjedi.

Da nije falilo samo političke volje, tvrdi predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić. Klaster je formiran 2022. godine i okuplja preko dvije hiljade članova.

- Nije bilo dovoljno volje kod političara, ni kod resornih ministarstava, prerađivača, trgovinskih lanaca, jer bez jake organizacije djeluju bez pritiska, s obzirom da trenutno utičemo na njih po mnogim pitanjima. Osnivanjem Poljoprivrednog klastera napravljen je ključni korak ka organizovanijem nastupu domaćih proizvođača – kazao je Miličić Pobjedi dodajući da je njihova vizija da budu ključni akter u kreiranju agrarne politike.

Spahić objašnjava da Zakon o organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda iz 2017. i Pravilnik o bližim pravilima organizovanja i poslovanja organizacija proizvođača iz 2018. godine daju pravni okvir za formiranje organizacija.

- Ovim pravilnikom propisani su uslovi, način osnivanja i poslovanja organizacija proizvođača, kao i minimalni obim proizvodnje potrebne za registraciju. Veći proizvođač ili prerađivač može inicirati formiranje organizacije proizvođača, čime bi se omogućio manjim proizvođačima lakši pristup tržištu, bolji uslovi prodaje i zajedničko korišćenje resursa poput skladišta, opreme i logističke podrške. Ovakav model donosi brojne prednosti, uključujući stabilizaciju prihoda poljoprivrednika, smanjenje troškova proizvodnje i unapređenje kvaliteta proizvoda – navodi Spahić.

Da ovakvi modeli funkcionišu, dodaje Spahić, pokazuju iskustva Italije i Francuske u kojima ove organizacije imaju ključnu ulogu u jačanju sektora poljoprivrede. Osim zajedničkog nastupa na tržištu, olakšan im je pristup finansijama, a imaju i bolju pregovaračku poziciju sa trgovačkim lancima i izvoznicima.

- U Italiji, organizacije proizvođača (Organizzazioni di Produttori) uređene su zakonodavnim okvirom koji je usklađen sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) Evropske unije. One imaju ulogu u integraciji proizvodnje, planiranju proizvodnih procesa, prilagođavanju ponude tržišnim potrebama i sprovođenju aktivnosti vezanih za kvalitet i promociju poljoprivrednih proizvoda. Italija, kao jedan od vodećih proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU, posjeduje široku mrežu organizacija proizvođača, posebno u sektorima voća i povrća, maslinovog ulja, mliječnih proizvoda i vina - objašnjava Spahić.

Na sličan način funkcionišu i u Francuskoj, uz podršku njihovog ministarstva i francuske agencije za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja (FranceAgriMer) i regionalne poljoprivredne komore.

- Francuski model organizacija proizvođača karakteriše snažna sektorska specijalizacija, pri čemu su najrazvijeniji sektori vinogradarstva, stočarstva, voćarstva i povrtarstva. Organizacije proizvođača u Francuskoj često funkcionišu u okviru šireg sistema međusektorskih organizacija (Interprofessions), koje okupljaju proizvođače, prerađivače i distributere radi efikasnijeg upravljanja tržišnim lancima i promocije proizvoda na domaćem i međunarodnom nivou – navodi Spahić.

Dodaje da oba sistema naglašavaju značaj kolektivnog djelovanja te da evropski i nacionalni podsticaji imaju ključnu ulogu u unapređenju rada ovih organizacija. Njihov dalji razvoj, kako ocjenjuje Spahić, zavisi od tržišnih trendova, tehnološkog napretka i regulatornih uslova koji oblikuju agrarni sektor u EU.

Iako je agrobužetom već nekoliko godina predviđena pozicija sa 100.000 eura za podršku organizacijama, Spahić navodi da do sada nije bilo značajnijeg interesovanja za korišćenje tih sredstava.

- MPŠV raditi na poboljšanju informisanosti poljoprivrednika, kao i na edukaciji o načinima apliciranja za ova sredstva. Takođe, planiramo i inicijative za povezivanje većih i manjih proizvođača u cilju zajedničkog nastupa na tržištu i podsticanja konkurentnosti domaće proizvodnje. Naš cilj je da kroz dosljednu primjenu regulative i podršku organizovanju proizvođača unaprijedimo poziciju poljoprivrednih proizvođača na tržištu poljoprivrednih proizvoda u Crnoj Gori i omogućimo održiv razvoj sektora – navodi Spahić.

Ova sredstva, kako je Pobjedi kazao Miličić, nijesu koristili ni u Poljoprivrednom klasteru CG, dodajući da su koristili neka sredstva iz agrobudžeta, ali da su im glavni izvori finansiranja strateški partneri i sponzori.

- Osnovni izvor prihoda su bili članovi Upravnog odbora Klastera. Takođe, naš strateški partner bila je mikrofinansijska institucija Alter Modus, dok smo određenu podršku dobijali i od agroindustrijskih kompanija i MPŠV za pojedine aktivnosti. Ako neka od predviđenih mjera nije iskorištena, razlog tome su često administrativne prepreke ili neusklađenost kriterijuma sa realnim potrebama poljoprivrednika, na čemu ćemo raditi kroz dalji dijalog sa institucijama – poručio je Miličić.

Da su prednosti organizovanog udruživanja značajne, tvrdi i Miličić, ukazujući da su pored lakšeg pristupa tržištu, veće pregovaračke moći, od značaja i bolja informisanost o subvencijama i projektima i edukacija. S druge strane, ocjenjuje da jak poljoprivredni klaster za državu znači stabilniju i održiviju poljoprivredu, veću sigurnost u snabdijevanju hranom, razvoj ruralnih područja, smanjenje depopulacije sela i jaču konkurentnost domaćih proizvođača na evropskom tržištu.

- S obzirom na to da učestvujemo u svim radnim grupama u izradi Zakona o poljoprivredi, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, radnoj grupi za IPARD, za izradu agrobudžeta i imamo partnerski odnos sa njima, na tim sastancima imaju informacije iz "prve ruke" od poljoprivrednika, koji su to njihovi stavovi i razmišljanja o nekim pitanjima vezanim za poljoprivredu – navodi Miličić.