Veliki potencijal, ali i brojne prepreke - Organskom proizvodnjom bavi se 571 osoba, većinom meda i brašna

Potražnja za organskim proizvodima u Crnoj Gori je velika, ali ovu mladu granu poljoprivrede guše i problemi, kao što su manjak podrške za preradu, činjenica da sertifikati za organske proizvode ne važe van državnih granica pa je izvoz onemogućen, da su potrebni modeli za one koji žele da pređu sa uobičajene na organsku proizvodnju, da je potrebna bolja veza poljoprivrednika i HORECA (hotel, restoran, kafe) sektora...

U državi trenutno postoji 571 registrovani organski proizvođač, a najviše se bave pravljenjem meda i brašna. Ovaj tip poljoprivrednika podršku dobija kroz više zakona, ali i kroz državni agrobudžet (po hektaru ili grlu, kljunu i košnici) i iz IPARD programa Evropske unije.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su kazali da očekuju da će vjetar u leđa organskim proizvođačima biti nedavno usvojeni novi Zakon o organskoj proizvodnji, kojim će se prepoznati uslovi za izvoz ovih proizvoda, donijeti novi akcioni plan za organsku proizvodnju od 2025. do 2029. godine, prepoznati ciljevi za razvoj sektora...

Tako su sagovornici "Vijesti", odnosno nadležni i oni koji se ovim poslovima bave, sumirali trenutno stanje ove poljoprivredne grane u Crnoj Gori.

Organska proizvodnja je sistem održive poljoprivrede zasnovan na ekološkim principima, kao što su racionalno korišćenje prirodnih resursa, obnovljivih izvora energije, zaštita životne sredine, uz strogu zabranu korišćenja sintetičkih đubriva, pesticida, ograničenja u upotrebi antibiotika...

Da je ukupna obradiva površina u procesu sertifikacije prošle godine bila 960,56 hektara, kazali su iz Ministarstva poljoprivede. Pojasnili su da je u statusu organske proizvodnje bilo 75% tog zemljišta odnosno 717,08 hektara, dok je u prelaznom periodu bilo 25% tj. 243,48 hektara.

Prema Zakonu o organskoj proizvodnji kako kažu, usaglašenost sa zahtjevima za organsku proizvodnju, kontrolu i izdavanje sertifikata za proizvode obavlja kompanija odnosno kontrolno tijelo, koje resor ovlasti. Dodali su i da ova kontrolna tijela moraju da imaju njihovu dozvolu.

- Podrška organskim proizvođačima obezbjeđuje se putem nacionalnih (agrobudžet) i EU sredstava (IPARD program). U okviru agrobudžeta za 2024. godinu podrška sektoru organske proizvodnje odvijala se kroz podršku organskoj proizvodnji, promociji i plasmanu organskih proizvoda, dodatnih 10 odsto podrške organskim proizvođačima u okviru drugih javnih poziva, podrška u prelaznom periodu, očuvanju autohtonih genetičkih resursa u poljoprivredi, besplatne usluge kontrole i sertifikacije... - istakli su iz ovog resora.

Osim tih organska proizvodnja kako kažu, dobija podršku i kroz Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju, o organskoj proizvodnji i u skladu sa programom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore u okviru IPARD-a. Iz Ministarstva kojim rukovodi Vladimir Joković su naglasili i da se nakon donošenja novog Zakona o organskoj proizvodnji, stiču uslovi za podršku sektoru i kroz mjere 4 IPARD III programa čija je akreditacija u toku i da su sve mjere podrške, definisane kroz ove propise pa pravo na njih imaju svi organski proizvođači upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava i subjekata organske proizvodnje.

Kada su u pitanju planovi za podsticanje izvoza i razvoj ovog sektora, pojasnili su da je Crna Gora kao država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, preuzela obavezu da uskladi zakonodavstvo u oblasti organske proizvodnje sa novom EU uredbom.

- Uredba EU 2018/848 je u EU stupila na snagu 1. januara 2022. godine i njom su uvedene mnoge izmjene, uključujući i pravila o jačanju sistema kontrole. Donošenjem novog Zakona o organskoj poljoprivredi pruža se osnov za održivi razvoj organske proizvodnje, uz obezbjeđivanje efikasnog funkcionisanja tržišta organskih proizvoda i fer konkurencije. Pored toga, on će stvarati uslove za povećanje domaće proizvodnje, veće povjerenje i zaštitu interesa potrošača, podsticanje kratkih kanala distribucije, ali i uticati na druge procese koji su od značaja za životnu sredinu. Novim zakonom o organskoj proizvodnji prepoznati su uslovi za izvoz organskih proizvoda, pored navedenog donošenjem novog akcionog plana za organsku proizvodnju 2025 - 2029. godine prepoznati su ciljevi za budući razvoj organskog sektora - naglasili su iz Ministarstva.

Dodali su i da su zbog uključivanja svih u proces donošenja zakona, organizovali i radionice i javne rasprave, kao i da imaju različite mjere za podršku mladima i proizvođačima koji se prvi put prijavljuju za organsku proizvodnju, tj. ulaze u prelazni period.

Da poljoprivrednicima na prvom mjestu treba obezbijediti osnovne infrastrukturne potrebe, stvoriti strategiju razvoja, pomoći logistički u pravljenju udruženja, plana djelovanja i zajedničkim snagama koristiti dostupne fondove, "Vijestima" je kazao osnivač platforme Seljak.me Marko Maraš. Ova platforma služi kao podrška poljoprivrednicima, a oni na tom sajtu objavljuju oglase o prodaji stoke, stočne i hrane za ljude, sijena, đubriva, sjemena i rasada...

Maraš je naveo i da je važno napraviti i modele podrške za proizvođače koji žele da pređu sa konvencionalnog na organsku proizvodnju, a dodao je i da svako uništavanje prirodnih resursa udaljava od organske proizvodnje.

- Potencijali su ogromni, a prepreke su velike. Organska proizvodnja je skuplja od konvencionalne i samim tim je i krajnji proizvod znatno skuplji što ograničava tržište. Prvenstveno je potrebno da postoji strategija razvoja organske poljoprivrede, modeli podrške za prelazni period na organsku proizvodnju. Postoji veliki broj proizvođača koji bi prešli na organski vid proizvodnje ili započeli, ali je potrebno da postoji strategija i infrastruktura za ovakav tip proizvodnje. Organizovali smo edukacije i obuke, ali se fokusiramo da u budućnosti kreiramo servise za proizvođače. Uz dužno poštovanje mnogim organizacijama ali smatram da su poljoprivrednicima potrebne više usluge i servisi koji mogu da im unaprijede svakodnevno funkcionisanje više nego sama edukacija i organizovanje radionica - kazao je Maraš.

Upitan o podršci koju daju organskim poljoprivrednicima, on je pojasnio da je proces sertifikacije besplatan, te da daju određene sugestije i proizvođače upućuju na adekvatne adrese. Maraš smatra da je poražavajuće što domaći organski sertifikat ne važi van granica Crne Gore zbog čega vjeruje da dio proizvođača nije motivisan za organski sektor, ali mu je drago što postoje najave da će se u narednom periodu sertifikati unaprijediti i prilagoditi EU standardima.

Saradnja među poljoprivrednicima, kako tvrdi Maraš postoji, ali se i ona mora dizati na veći nivo. Naglasio je da inicijative moraju da pokreću proizvođači, kojima nakon početnog interesovanja treba pružiti logističku podršku za kvalitetnijim grupnim djelovanjem, jer umrežavanje ne može da funkcioniše bez daljih koraka zajedničkog djelovanja. Vjeruje i da ta saradnja može biti na znatno višem nivou.

- Potražnja postoji, ali je potrebno raditi na unaprjeđenju saradnje između proizvođača i HORECA (hotel, restoran, kafe) sektora. Zbog specifičnih karakteristika, ograničenih proizvodnih površina, parcijalisanog zemljišta kao i velikog turističkog potencijala Crnoj Gori se predlaže od strane EU da se fokusira na organski tip proizvodnje i zaštitu proizvoda. EU vidi Crnu Goru kao potencijalnog organskog proizvođača sa kvalitetnim prirodnim resursima za ovaj vid proizvodnje. Spoj ovog vida proizvodnje i turizma može dati velike benefite. Takođe se ona može povećati sa brendiranjem tradicionalnih proizvoda koji bi bili organske proizvodnje. Jedino tako možemo kvalitetno unaprijediti organsku proizvodnju i učiniti je ekonomski isplativom za proizvođače - kazao je Maraš.

On je naglasio da se organska poljoprivreda u biljnoj proizvodnji odnosi na rotaciju usjeva, upotrebu komposta i prirodnih đubriva, biološku kontrolu insekata i zabranu upotrebe i strogo ograničava upotrebu sintetičkih đubriva, regulatore rasta i pesticide, dok se u stočarstvu se organska proizvodnja odnosi na ograničenje upotrebe antibiotika i podrazumijeva organski način ishrane.

Jedan od organskih proizvođača iz Pljevalja Željko Macanović, koji u mjestu Glibaći prerađuje brašno kroz uzgoj žitarica odnosno heljde, spelte, raži, ječma i ovasa, "Vijestima" je kazao da je potražnja za brašnom velika, te da s obzirom na to da je Crna Gora uvozno zavisna, nema ni potrebu da traži nova tržišta.

Smatra da je mnogo bolje i korisnije da se domaći proizvodi nađu na domaćim trpezama, kao i da se kroz turizam obezbijedi turistima uživanje u ovim proizvodima. Dodao je da živi u planinskom selu, da se njegova porodica oduvijek bavila poljoprivredom i da je on samo nastavio tradiciju...

- U stvari, moji preci su se bavili tradicionalnom poljoprivrednom proizvodnjom koju mi sada nekim modernijim izrazom zovemo organska. Nekada je postajala dobra poljoprivredna praksa (naravno da postoji i sada) samo što sad to trebamo potkrijepiti i određenom papirologijom, koja nama seljacima nije baš po volji, ali da bi sertifikovali svoje proizvode moramo i ispunjavati propisane procedure. Agrobudžetom su definisane podrške poljoprivrednoj proizvodnji u svim sektorima, pa tako i u organskoj. S obzirom na to da su nam sela sve praznija i da je svakim danom sve manje seljaka, zaključilo bi se da ni ta podrška države nije dovoljna. U nekim sektorima ima definisana podrška preradi, kao na primjer prerada mlijeka na gazdinstvu. U organskoj proizvodnji nema nikakve podrške preradi pa iz tog razloga imamo i mali broj registrovanih prerađivača organskih proizvoda. I dalje se ne rješava problem oslobađanja poljoprivrednika od plaćanja akcize za gorivo koja u velikoj mjeri poskupljuje našu proizvodnju - smatra Macanović.

Upitan o širenju proizvodnje, Macanović je naglasio da je sve preduslove za to sam stvorio i da ostalo zavisi od države. Pomenuo je da se u svim državnim strategijama kao problem navode usitnjena gazdinstva, dok je u Agrobudžetu mjera za direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji ograničavajuća, a problematizovao je i što kako tvrdi, postoji više registracija.

Macanović je naglasio da su u registrima i velike kompanije, državni službenici i seljaci, te da oni kojima je poljoprivreda osnovno zanimanje poreze i doprinose uplaćuju sami. Upravo zbog te ograničene podrške, njima je kako kaže, ograničeno širenje proizvodnje. Istakao je da do promjene ovih ograničenja, ni on neće širiti posao jer je dosegao maksimum sa 33 hektra.

Skupština je sredinom decembra usvojila Zakon o organskoj proizvodnji, kojim se kako su saopštili iz Ministarstva, pruža osnov za održivi razvoj tog sektora, efikasnije funkcionisanje tržišta i fer konkurencije.

Oni su kazali da propis stvoriti uslove za povećanje domaće proizvodnje, veće povjerenje i zaštitu interesa potrošača, podsticanje kratkih kanala distribucije, da će se riješiti problemi uvoza i izvoza, sprovoditi kontrole i sertifikacije, kao i inspekcije, koje da sada nisu bile dovoljno zakonski uređene.

- Imajući u vidu da je Evropska komisija 2021. godine usvojila Akcioni plan razvoja organske proizvodnje, sa ambicioznim ciljem da udio organske proizvodnje u ukupnim obradivim površinama do 2030. godine dostigne 25%, kao i činjenicu da se od donošenja prethodnog zakona o organskoj proizvodnji 2013. godine pa sve do danas nijesu vršile njegove izmjene i dopune, onda je potpuno jasno zašto je Ministarstvo kao svoj prioritetni zadatak odredilo donošenje novog zakona - piše u obrazloženju Predloga ovog zakona.

Iz resora su kazali da je ovim zakonom, Crna Gora korak bliže zatvaranju pregovaračkog poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj.

U državi trenutno postoji 571 registrovani organski proizvođač, a najviše se bave pravljenjem meda i brašna. Ovaj tip poljoprivrednika podršku dobija kroz više zakona, ali i kroz državni agrobudžet (po hektaru ili grlu, kljunu i košnici) i iz IPARD programa Evropske unije.