Predlog izmjena Zakona parališe rad priređivača igara na sreću i državnih organa

Predlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojim je Vlada Crne Gore, bez javne rasprave i bilo kakvog oblika konsultacija ali i informisanja, iz temelja izmijenila poslovni ambijent za rad priređivača igara na sreću i uputila Skupštini, predstavlja još jedan korak ka birokratskoj paralizi privrede.

Kako je saopšteno iz Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore (PKCG), umjesto da zadrže rješenja u postojećem zakonu a koja dokazano dobro funkcionišu već u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i drugim državama regiona i fokusiraju se na stvarno rizične transakcije i slučajeve potencijalnog pranja novca, Vlada i resorno ministarstvo uvode besmislene obaveze koje će zatrpati i priređivače igara na sreću i finansijsko-obavještajnu jedinicu (FOJ), čineći ovaj sistem i provjere ovih djela neefikasnim i neupotrebljivim, ali dovesti i do značajnih smanjenja planiranih prihoda budžeta Crne Gore.

Kako navode u saopštenju, najveći apsurd predloženih izmjena je obavezna identifikacija igrača već pri uplati od 20 eura, dok član 11 Direktive na koju se pozivaju u materijalu za Skupštinu i sa kojom navode da su u potpunosti usaglasili tekst jasno definiše prag od minimum 2.000 EUR.

- Ovim potezom, Vlada Crne Gore kreira poslovni ambijent suprotno evropskim standardima (Direktiva EU 2015/849) o sprečavanju upotrebe finansijskog sistema za pranje novca ili finansiranje terorizma, koja propisuje minimalne standarde u vezi sa pragovima za sprovođenje mjera dubinske analize klijenata i njihovog poslovanja (2.000 eura) - navode.

Takođe, smatraju da država zatrpava priređivače obavezom obrade stotina hiljada bespotrebnih podataka, koji nemaju nikakvu realnu vrijednost u borbi protiv pranja novca, blokira FOJ hiperprodukcijom nevažnih informacija, čime se gubi mogućnost blagovremene reakcije na stvarno rizične transakcije, ali i preusmjerava resurse na administraciju umjesto na efikasnu kontrolu, zbog čega će sistem postati nefunkcionalan.

- Umjesto da se nadležni organi bave praćenjem stvarnih prijetnji i visokorizičnih transakcija, biće zatrpani potpuno beskorisnim izvještajima o uplatama od 20 eura i targetirati svakog igrača koji uplati ovaj iznos kao potencijalno lice koje je osumnjičeno za pranje novca što predstavlja zaista ironičnu situaciju, dok će se stvarno sumnjive transakcije izgubiti u moru nepotrebnih podataka - navode iz Komore.

Kako kažu, ovakav birokratski pristup će priređivače igara na sreću natjerati na dodatna zapošljavanja samo kako bi pratili formalnosti koje nemaju nikakvog smisla.

- Istovremeno, FOJ će biti preplavljen izvještajima o malim transakcijama, umjesto da prati ključne aktere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma - navode u saopštenju.

Kako će FOJ analizirati desetine hiljada dnevnih prijava za transakcije od 20 eura? Da li je neko uopšte procijenio koliko će administrativni trošak ovakvog sistema koštati državu i privredu? Zašto se donose zakoni koji potpuno ignorišu evropske standarde i dokazanu praksu drugih zemalja? Koji su negativni efekti na prihode budžeta i tržište rada? Sve su to pitanja koja Vlada nije uzela u obzir su, smatraju iz PKCG i pitaju zašto nadležne institucije nisu stvorile preduslove za sprovođenje postojeće zakonske regulative a već mijenjaju istu?

Iz Grupacije priređivača igara na sreću smatraju da ovakva pravila neće donijeti veću kontrolu, već upravo suprotno – igrači će se okrenuti neregistrovanim, ilegalnim priređivačima gdje neće biti nikakve evidencije o transakcijama.

- Posljedice će biti jasne - masovno prelivanje igrača ka crnom tržištu, što direktno smanjuje budžetske prihode, zatim drastično povećanje troškova poslovanja legalnih priređivača, zbog čega će mnogi biti primorani na gašenje i

pad efikasnosti FOJ-a, koji će biti zatrpan administrativnim obavezama umjesto da se fokusira na realne prijetnje - ističu.

- Predložene izmjene su nepromišljene i direktno urušavaju funkcionalnost sistema. Umjesto stvaranja hiperprodukcije administracije koja guši privredu i blokira nadležne organe, neophodno je povući ovaj predlog i raditi na zakonodavnim rješenjima koja imaju smisla, uz poštovanje međunarodnih standarda i najboljih regulatornih praksi - navode iz Komore.

Kako kažu, rad na edukaciji privrede, sprovođenje postojeceg zakonske regulative koja uređuje sprečavanje pranja novca, izrada smjernica za analizu rizika, i sve ostale aktivnosti koje uređuju ovu oblast bi trebalo da buduprioritet.

- Ukoliko se ovaj zakon usvoji, Crna Gora neće imati efikasniju borbu protiv pranja novca – imaće paralizovan sistem u kojem će se ključni rizici gubiti u moru birokratskih gluposti - poručuju.