Novi Zakon o igrama na sreću nastavak reformi iz 2023. godine

Novi Zakon o igrama na sreću nastavak je reformi koje su započete 2023. godine, kada su donešene izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, saopštio je Danko Dragović iz Direktorata za igre na sreću u Ministarstvu finansija.

On je u emisiji Naglas na TVCG poručio da zakon reguliše nekoliko oblasti odnosno stubova, prenosi portal RTCG.

- Tu je obaveza koja se odnosi na prenos prava priređivanja. Do sada smo imali koncesione ugovore koji su se dodjeljivali po lokaciji koju priređivač ima. Imali smo na stotine takvih ugovora i sada smo odlučili da je odobrenje u upravnom postupku. Za svaku pojedinačnu lokaciju izdavaće se rješenje. Pitanje pranja novca koje je uvijek nezaobilazno u ovoj temi. To je posebno naglašeno kad je riječ o pranju novca putem interneta. Te norme nijesu vidljive ali su jako važne. Tu je i nezaobilazno pitanje naknada i društveni aspekt svega što igre na sreću nose - kazao je Dragović.

On je rekao da je povećanje prihoda posljedica uvedenih normi, saradnje sa Upravom za igre na sreću i mnogo drugih aktivnosti.

Savo Martinović iz Grupacije priređivača igara na sreću kazao je da u Grupaciji smatraju da je nacrt i predlog zakona veliki korak nazad u odnosu na zakonsku regulativu koja je trenutno važeća u Crnoj Gori.

To, kako je dodao, ne znači da priređivači igara na sreću ne žele ovaj zakon, niti da se urede ova pitanja.

- Godišnje naknade su na fiksnom nivou za 100 odsto uvećane, uvećane su dažbine, novi nameti. Kod aparata je uvedena fiksna namjena od 50 EUR po aparatu. Taj trend nastavlja se ovim zakonom - rekao je Martinović.

On je naveo da su priređivači o pripremi zakona upoznati tek nakon ljeta.

- Mehanizam javne rasprave je odrađen po principu okruglog stola na kom su bili svi priređivači i priznali o raznim temama. Ni izvještaj sa javne rasprave nije bilo kvalitetno analiziran niti blagovremeno dostupan javnosti. Ne samo meni nego ni drugim državnim organima - kazao je Martinović, objašnjavajući da Agencija za elektornske komunikacije i poštansku djelatnost.

Apsurd je, kako je dodao, i to što su inspekcijski organi slali primjedbe na predlog Zakona.

Igor Milošević iz ADP Zid kazao je da je izvještaj sa javne rasprave bio na više od 100 strana, te da je to veliki broj primjedbi. Ističe da na javnim rasprava učestvuje preko 15 godina i da nikada nije čuo da su priređivači bili zadovoljni.

Propusta, kako je kazao, ima sa svih strana.

- Čini mi se da samo ministarstvo odnosno Vlada šeta oko izjašnjenja šta su prioriteti zakona. Tu je pitanje mentalnog zdravlja - naveo je Milošević.