Aerodromi Crne Gore očekuju 9 mil EUR profita

Aerodromi Crne Gore su tokom prošle godine poslovali bolje nego 2022, saopštio je izvršni direktor kompanije, Vladan Drašković, koji očekuje da će biti u plusu 9 mil EUR.

Aerodromi CG, ipak, ni prošle godine nijesu dostigli promet putnika iz 2019. godine.

- Za 11 mjeseci poslovanja bruto prihod je 42 mil EUR, 35% veći nego u istom period prethodne godine, što je efekat rasta broja prevezenih putnika. Očekujemo da će naš operativni rezultat u 2023. godini (EBITDA) preći 11 mil EUR, dok će očekivana dobit biti oko devet miliona - kazao je Drašković Pobjedi.

On je dodao da su oba aerodroma od 1. januara do 17. decembra prošle godine opslužila 2,45 miliona putnika, što je 31 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine i na nivou od 94% u odnosu na 2019.

Aerodrom Podgorica je opslužio 1,6 miliona putnika, 32% više nego prošle i 28% više nego 2019. godine, a aerodrom Tivat 840 hiljada, što je 30% više u odnosu na 2022. i 62% od 2019. Drašković je da su oba aerodroma ljeti povezana sa 40 destinacija.

- U ovom trenutku u Podgorici je aktivno 16 ruta, a u Tivtu dvije - rekao je Drašković i dodao da su preliminarne najave za ovogodišnju ljetnju sezonu ohrabrujuće i biće izvjesnije u martu, podsjećajući da odluke o rutama donose avio-kompanije.

On je naveo da ih u tome opredjeljuje niz faktora kao što su dostupan kapacitet, planirana dinamika servisa, ukupna atraktivnost destinacije, ukupna potrošnja putnika.

Odgovarajući na pitanje da li je zagovornik da država i dalje upravlja sa aerodromima ili da to radi koncesionar, Drašković je naveo da nije po automatizmu protivnik koncesije, ali i dodao da "moramo biti svjesni svih rizika takvog aranžmana".

- Gubitak upravljačkog uticaja je cijena koju društvo mora da plati ulaskom u ovakav vid javno-privatnog partnerstva, dok je razvoj sporedni efekat funkcije maksimiziranja profita za korisnika koncesije - rekao je Drašković.

On je dodao da je procjena svih faktora i odluka na temu šta je bolje (ili manje loše) u konačnom na vlasniku, odnosno Vladi.

- Lično smatram da državni monopol ne bi trebalo pretvarati u privatni, posebno u slučaju mogućnosti finansiranja sopstvenog razvoja zadovoljavajućom brzinom i uz menadžment koji će se rukovoditi isključivo profesionalnim standardima - poručio je Drašković.

Ministar saobraćaja i pomorstva, Filip Radulović, je nedavno za Pobjedu ocijenio da renomirani koncesionar sa svojim značajnim međunarodnim iskustvom i primjenom znanja može donijeti aerodromima koristi. Radulović je podsjetio da su u zemljama regiona glavni aerodromi već pod koncesijama, a da su modeli i rezultati poslovanja različiti, kao i da u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku piše da Crna Gora treba da modernizuje aerodrome, te da bi se koncesijom riješila ograničena dostupnost naše zemlje.

Drašković je naveo da se višegodišnjim odlaganjem donošenja odluke o modelu budućeg razvoja, došlo u situaciju da "kapaciteti na oba aerodroma sve teže obezbjeđuju adekvatnu osnovu za kvalitetan način opsluživanja rastućeg obima saobraćaja". Drašković je naveo da je po osnovu ugovora o radu na neodređeno vrijeme na kraju novembra prošle godine u Aerodromima CG ima 811 zaposlenih, koji su, kako kaže, redovno primali zarade i za koje su uredno izmirivani porezi i doprinosi. On nije precizirao koliko je zaposlenih sa ugovorima na određeno ili sa drugim vrstama ugovora.

- U toku su pregovori sa sindikalnim organizacijama u okviru kojih nastojimo da, izmjenama kolektivnog ugovora, zajednički ojačamo ukupnu stabilnost našeg poslovnog sistema - dodao je Drašković.

On nije odgovorio na pitanja kolika je prosječna plata u kompaniji, hoće li ove godine doći od uvećanja plata, te da li ima viška zaposlenih.