Radnici u turizmu i ugostiteljstvu i dalje najtraženiji

Iako se već duži period u Crnoj Gori sa svih relevantnig adresa stalno ponavlja da je budućnost naše države u digitalizaciji i razvoju IT sektora, te da u toj branši nedostaje kvalifikovani kadar, dostupni podaci govore da se na domaćem tržištu i dalje najviše traže radnici u uslužnom sektoru.

Sumirajući oglase na sajtovima koji objavljuju ponude za posao, može se konstatovati da je i dalje najveći broj njih raspisan za pozicije u turizmu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, kao i za pozicije u državnoj ili lokalnoj administraciji.

Iako je turistička sezona gotovo prešla zenit i praktično je na zalasku, najveći broj poslodavaca kod nas i dalje traži sezonske radnike, uglavnom konobare, šankere, kuhinjske radnike (šefove kuhinja i pomoćne radnike), sobarice i slično. Nemali broj oglasa raspisan je i za radnike u prodavnicama, poput prodavaca, mesara, izlagača, kasira, magacionera i sličnih pozicija. Među brojnijim oglasima svakako su i oni u kojima se traže radnici u sektoru igara na sreću, odnosno operatera u kladionicama i kazinima. Primjetan je i znatan broj oglasa u kojim se traže zaštitari i vozači raznih kategorija.

Crna Gora već decenijama vodi politiku u kojoj je turizam glavna privredna grana, koja ima najveći udio u punjenju državnog budžeta, ali u poslednjih nekoliko godina i ta grana kuburi sa radnom snagom. Samo ove godine u susret ljetnjoj turističkoj sezoni u više navrata je ukazano da nedostaje čak 5.000 radnika u tom sektoru. Razlog za to je bolja platežna moć poslodavaca u nekim državama regiona, ali i zapadne Evrope. Prosječne zarade turističkih radnika u tim državama veće su i do dva ili tri puta od plata koje nudi ovdašnji poslodavci.

Kao jedan od načina da se nadomjesti nedostatak radne snage u tom sektoru pominjan je "uvoz" radnika iz Indije, Bangladeša i Nepala, ali se na kraju od toga odustalo. Za tu varijantu se odlučila Hrvatska, u kojoj je više hiljada lica iz tih država našlo zaposlenje u različitim privrednim sektorima. Kao realnije rešenje već godinama figurira uvođenje instituta stalnog sezonskog radnika, što je u više navrata predlagala Privredna komora Crne Gore (PKCG).

- Da bi se ublažio ovaj problem, PKCG je kod nadležnih institucija inicirala uvođenje kategorije "stalni sezonski radnik". Na ovaj način bi se nezaposlena lica motivisala da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine, u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Sistem osigurava finansijsku podršku i uplatu doprinosa sezoncima i u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti koji tokom godine imaju razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske vrste poslovanja. Radi se o osobama koje su u kontinuitetu radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu šest mjeseci - objasnili su iz Privredne komore.

Takođe, znatan broj zaposlenih u našoj državi čine oni koji rade u državnim institucijama, zbog čega se iz dijela javnosti, ali i od strane međunarodnih partnera, već godinama sugeriše da se mora raditi na smanjenju broja zaposlenih u javnoj administraciji. Prema poslednjim podacima, u Crnoj Gori u ovom sektoru bilo je zaposleno preko 60.000 ljudi, što i dalje izaziva polemiku, jer mnogi ukazuju da taj trend crnogorsku ekonomiju čini neodrživom.

Kako je Dan ranije pisao, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori je trenutno nezaposleno 38.215 lica. Među njima je i 17 doktora nauka, 207 magistara i 19 ljekara.