Niska primanja tjeraju radnike preko granice
Ilustracija (Foto: Nomad_Soul/shutterstock.com)
On ističe da vlade decenijama zanemaruju privatni sektor i favorizuju javnu administraciju, čime se, svjesno ili nesvjesno, ljudi odvraćaju od rada i privređivanja, zbog čega je poslednjih decenija značajan broj radnika napustio Crnu Goru u potrazi za boljim životom.
- Vladajuće strukture povećale su neto plate samo državnom sektoru, dok oni koji rade u privatnom sektoru mogu da se pohvale zaradama u visini minimalne plate. Niko od nadležnih da se zapita da li u privatnom sektoru postoji pravilnik osnove i mjerila za analitičku procjenu uslova i radnih zadataka, izrađen od nadležne institucije, na osnovu kojeg bi predstavnici zaposlenih sa vlasnicima u privatnom sektoru odredili visinu plata zaposlenih, kako bi na osnovu rada i uslova imali realne plate. Niko od nadležnih u državi se ne zapita da li zaposleni u privatnom sektoru imaju kolektivni ugovor, HTZ pravilnik, pravilnik o utvrđivanju radnih mjesta, odnosno poslova na kojima se staž i osiguranje računaju sa uvećanim trajanjem, pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta - kaže Tošković.
Kako je dodao, u ovakvim okolnostima s pravom se postavlja pitanje ko stvara dohodak u državi.
- Oni koji rade u privredi ili oni van nje, da li nadležni imaju hrabrosti da javno objasne kolika je prosječna neto zarada u privredi, a kolika van privrede, kako bi se vidjelo da u primanjima uveliko prednjače oni koji se nalaze na državnim jaslama. Stoga se nije ni čuditi da Crnoj Gori nedostaje radne snage i što mnogi zbog niskih primanja teško preživljavaju, pa zbog tako loših uslova trbuhom za kruhom napuštaju rodnu grudu - rekao je Tošković.
On je ukazao da nadležni takođe izbjegavaju da daju odgovor zašto decenijama u državnoj administraciji ima u prosjeku oko pet puta više zaposlenih nego u drugim evropskim državama, sa kojima nastojimo da idemo rame uz rame.
- Nadležni su u obavezi da javnosti saopšte u čemu se vidi doprinos od velikog broja zaposlenih u administraciji, da li je za taj broj jedino objašnjenje da oni služe kao glasačka mašinerija svake vlasti, pa stoga nijedna vlast ne radi na njenom smanjenju - zaključuje Tošković.
Rezovi davno najavljeni
Prema podacima koje je krajem maja objavila Akcija za socijalnu pravdu (ASP), u državnoj administraciji bilo je preko 44.000 zaposlenih, a računajući i lokalne uprave, ta brojka se nezvanično penje i na oko 80.000. Prethodnih godina iz brojnih međunarodnih institucija ukazivano je da je neophodno smanjiti broj državnih službenika, a na to su pozivale i brojne političke partije, koje su najavljivale drastične rezove u javnoj upravi, ali od toga na kraju nije bilo nošta. Samo od raspisivanja predsjedničkih izbora broj zaposlenih u državnoj administraciji povećan je za 5.000.
Tagovi:
NVO Borba protiv siromaštva
Akcija za socijalnu pravdu
ASP
Radovan Tošković
prosječna plata
povećanje plata
odlazak radnika
nejednakost zarada
plate u privatnom sektoru
plate u državnom sektoru
nedostatak radne snage
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora