NavMenu

Kuda će proći autoput od Beograda do Zrenjanina - Objavljena studija o uticaju na životnu sredinu

Izvor: eKapija Utorak, 27.06.2023. 16:22
Komentari
Podeli
(Foto: Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat autoput Beograd-Zrenjanin-Novi Sad)
Gradska opština Palilula objavila je studiju o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat autoput Beograd-Zrenjanin-Novi Sad. Predmet studije je prva dionica, od Beograda do Zrenjanina, odnosno od nultog do 67+662.47 km.

- Putni pravac autoputa državnog puta IA reda na pravcu Beograd-Zrenjanin-Novi Sad, predstavlja krak primarne mreže puteva Srbije koji treba da ubrza i učini efikasnijim postojeće daljinske tokove na magistralnom pravcu od Beograda ka Zrenjaninu i Novom Sadu. U sistemu putne mreže Srbije ovaj putni pravac predstavlja osnovnu vezu na pravcu sjever-jug, koji povezuje Vojvodinu i Beograd, centralne i sjeverne djelove Srbije. Nastavak ovog državnog puta sjeverno od Zrenjanina ka Kikindi i zapadno prema Novom Sadu, predstavlja važnu vezu ka Mađarskoj odnosno međunarodnom putu E-75. Na predmetnom autoputskom pravcu planirani su ukrštaji (denivelisani: petlje i prelazi) u skladu sa funkcionalnim rangom puta, potrebama razvoja naselja i privrede, kao i tehničkom dokumentacijom na nivou idejnog rješenja - navodi se u studiji.

Koridor autoputa se od Beograda do Zrenjanina pruža po ravničarskom terenu, od administrativnog područja Grada Beograda, ne kontaktirajući naselja grada Pančeva (Jabuka, Glogonj) i opština Opovo, Kovačica (Crepaja, Debeljača, Kovačica, Sakule, Idvor) i Zrenjanin (Orlovat, Stajićevo, Lukićevo) uz projektovanu brzinu od 130 km/h.

U ovom sektoru autoput prelazi preko vodotoka (rijeka Tamiš dva puta i kanal Begej), i ukršta se sa regionalnom prugom br. 208 (Novi Sad) - Rasputnica Sajlovo - Rimski Šančevi - Orlovat Stajalište (dva puta).

U zoni Zrenjanina koridor zaobilazi Grad sa južne strane i naselje Ečka sa sjeveroistočne strane, i kasnije prolazeći ravničarskim dijelom, južno od naselja Aradac ulazi u inundaciju rijeke Tise, sa projektovanom brzinom od 130 km/h. U odnosu prema naseljima, predmetna dionica autoputa se najvećim dijelom nalazi van područja naselja.


Trasa od Borče do Zrenjanina

Koridor trase povezuje naselja na potezu od Borče do Zrenjanina i prolazi pretežno kroz ravničarsko (obradivo) zemljište.

Početak trase planiran je na petlji Ovča, na dijelu takozvane Sjeverne magistralne tangente (SMT). Trasa dalje prelazi prugu, ide sjeveroistočno i prolazi obuhvat poljoprivrednog gazdinstva Al Dahra, zatim prelazi rijeku Tamiš gdje je planiran most.

Trasa dalje nastavlja na sjever gdje su planirane petlje Glogonj/Jabuka kao i petlja Kovačica. U ovom dijelu položaj trase bio je uslovljen položajem izgrađenih zalivnih sistema kao i planiranih vjetroparkova. Datim rješenjem su sva ograničenja savladana u tom dijelu.

Nakon planirane petlje Kovačica trasa blago skreće sjeverozapadno a neposredno prije PIO Potamišje dalje nastavlja sjeverno gdje je planiran most preko rijeke Tamiš, prelaz preko pruge, i dalje nastavlja sjeverno gdje je planirana petlja Orlovat. Nakon petlje trasa skreće sjeverozapadno prema Ečkoj, gdje je petlja Ečka planirana u blizini prostora fabrike guma u izgradnji (LINGLONG). Trasa u ovom dijelu planirana je južno od Zrenjanina.

Nastavljajući zapadno trasa prelazi rijeku Begej i nastavlja prema planiranoj petlji Zrenjanin Zapad. Ova petlja istovremeno predstavlja i kraj prve faze dionice, tj. kraj dionice Beograd-Zrenjanin (zajedno sa vezom sa obilaznicom sjeverno od Zrenjanina).

Nakon petlje Zrenjanin zapad počinje druga faza trase, tačnije dionica Zrenjanin-Novi Sad.

Nosilac projekta su Koridori Srbije, a studiju je izradio Arhitektonsko-građevinski institut Novi Sad. U prostorijama opštinske uprave Palilula 20 jula biće održana javna rasprava i prezentacija studije.

Ilustracija (Foto: Nagy Szabi/Unsplash)Ilustracija
Podsjetimo, nedavno je ministarstvo građevinarstva objavilo tender za izmenu planske dokumentacije. Naime, javnom nabavkom, čija je vrijednost procijenjena na 10 miliona dinara predviđena je izmjena i dopuna prostornog plana područja posebne namjene koridora autoputa Beograd-Zrenjanin-Novi Sad sa idejnim rješenjem, a jedan od ciljeva novih izmjena je, kako se navodi, bolje pozicioniranje trase autoputa.

Izgradnja autoputa Beograd-Zrenjanin-Novi Sad, koji proglašen za projekat od posebnog značaja za Republiku Srbiju, najavljivana je za 2019, pa 2020, zatim 2021, pa za februar 2022. godine. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Goran Vesić najavio je početkom ove godine da će 2024. početi izgradnja.

Popularno Vojvođansko P, prema ranije predstavljenim planskim dokumentima, trebalo bi da je put dugačak 100 kilometara, sa više saobraćajnih petlji, na teritoriji četiri grada i tri opštine, odnosno na ukupno četiri hiljade hektara.


U februaru 2022, Vesić, kao tadašnji zamjenik gradonačelnika Beograda izjavio je da Grad Beograd insistira da se u projekat gradnje brzog puta Beograd-Zrenjanin uključi i Zrenjaninski put.

Početkom 2020. sa kineskom kompanijom China Shandong International Economic and Tehnical Coorporation Group potpisan je Memorandum o razumijevanju i izradi planske i tehničke dokumentacije za izgradnju auto-puta Beograd (Borča)-Zrenjanin-Novi Sad.


I. Ž.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.