Da li će Olimpijske igre u Brizbejnu 2032. biti klimatski pozitivne? - Reciklirani dronovi, lagane letjelice, namještaj od stare odjeće

Ilustracija (Foto: Unsplash/Piero Huerto Gago)

Šta tačno znači klimatski pozitivni sportski događaj? Organizacioni komitet OI u Brizbejnu formiraće jedinicu zadužen za održivost kako bi se ideje pretvorile u djela. Među idejama koje će razmatrati su efekti saobraćaja, proces hvatanja i skladištenja ugljenika, primjena zatvorenih sistema za vodu.

Mnogo je tehnologija koje mogu pomoći organizatorima u ovom procesu, vjeruje Endrju Liveris, predsjednik OI i paraolimpijskih igara 2032.

- Razmislićemo kako da privučemo investicije u inovativne ekosisteme, bilo da su to reciklirani dronovi za transport, nanomaterijali od kojih će se praviti lagane letjelice, proizvodnja namještaja od stare odjeće - rekao je Liveris i istakao da mnogi objekti za igre već postoje a da će nove, koji će biti izgrađeni za potrebe događaja, nastaviti da koristi zajednica nakon igara.

Liveris je optimista i veruje da Australija, putem sportskih događaja, može da pokaže kako život na planeti treba da izgleda.

- Radim ovaj posao jer vjerujem da zaista možemo da uzdignemo čovječanstvo kroz OI tako što ćemo učiniti da Brizbejn 2032 dobije ne samo epitet najboljih igara ikada, već najboljeg nasleđa u istoriji - ambiciozan je Liveris.

Zaustaviti divljanje konzumerizma

Ipak, neće to biti baš tako lako, vjeruje profesor sa Škole dizajna na Univerzitetu u Kvinslendu Markus Fot. Kako kaže, trenutni pristup održivosti fokusira se na smanjenje štete ili minimiziranju ekološkog uticaja, a da se suštinski ne mijenja način na koji poslujemo. Kao primjer navodi obezbjeđivanje reciklabilnog pakovanja na proizvodima, ali ove strategije su i dalje usmjerene ka ljudima, i ništa ne rade da zaustave divljanje konzumerizma.

- Ne možemo da pretpostavimo da su potrebe ljudi najvažnije. Treba da shvatimo da smo dio ekosistema. Naravno da ne želimo da se vratimo u kameno doba, ali potrebno je da pronađemo neku srednju tačku gdje prihvatamo da postoje granice rasta.

Profesor Fot vjeruje da je potrebna promena načina razmišljanja i novi pristup ekonomiji i društvu koji prioritet daje planeti i životu.

- Mnogo je retorike u dokumentima, u izjavama političara i biznisa o rastu, pravljenju novca. Sve su to lijepe stvari, ali zapravo odražavaju stari ekonomski sistem. Neophodno je da napravimo neke kompromise, pa i žrtve, ali kako vrijeme prolazi, shvatićemo da je mnogo više stvari koje možemo da izgubimo ukoliko te kompromise ne napravimo - jasan je Fot.

Liveris se slaže da je ovo ključno pitanje našeg doba, ali shvata da OI ne mogu natjerati zemlje da usvoje pristup koji u centar stavlja planetu.

- Mi u OI imamo važnu ulogu, ali da budemo iskreni, ne možemo sve da riješimo. Mi ćemo riješiti naš dio i nadamo se, uspostaviti standarde koje će drugi pratiti - kaže Liveris.

M. D.