Kako ono što jedemo utiče na životnu sredinu?

Studija objavljena u decembarskom izdanju magazina Nature Sustainability ispitala je koja vrsta proizvodnje hrane ima najveći uticaj na životnu sredinu.

Istraživači sa Univerziteta u Kaliforniji ispitali su blizu 99% sve hrane proizvodene na kopnu i moru kako je prijavljeno Ujedinjenim nacijama 2017.

Hrana je rangirana na osnovu sledećih faktora: emisije gasova staklene bašte, korišćenja vode, narušavanje staništa i zagađenja nutrijentima.

Prikupljeni podaci otkrili su kako je uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu koncentrisan u nekoliko regiona širom svijeta. Samo pet zemalja, uključujući Sjedinjene Države, Kinu, Indiju, Brazil i Pakistan, čine skoro polovinu pritisaka na životnu sredinu globalnog prehrambenog sistema.

- 92% pritisaka iz proizvodnje hrane na kopnu koncentrisana je na samo 10% Zemljine površine - rekla je Melani Frejzer istraživač i koautor studije.

Uticaj proizvodnje na životnu sredinu zavisi od regiona do regiona.

Primjera radi proizvodnja govedine u Brazilu ima veći uticaj od one u Sjedinjenim Državama, iako se u Americi proizvodi 10% više.

Slično, studija je otkrila da je proizvodnja soje u Sjedinjenim Državama dvostruko ekološki efikasnija nego u Indiji.

Cijena ribe kao što je bakalar je skoro četiri puta veća od ostalih vrsta ribe zbog uništavanja staništa morskog dna izazvanog ribolovnom opremom.

Sličan pritisak na sredinu ima i gajenje pirinča i pšenice s obzirom na količinu vode koja je neophodna za njihovu proizvodnju.

Studija ima za cilj da pomogne potrošačima da naprave bolji izbor.

- Postao sam peskatarijanac prije mnogo godina jer sam želio da smanjim ekološki otisak onoga što jedem. Ali onda sam pomislio, ja sam naučnik, trebalo bi da koristim nauku da donesem svoje odluke o tome šta jedem. To je zapravo razlog zašto sam započeo ovaj istraživački projekat - rekao je jedan od istraživača za Foodbusinessnews.

hrana

proizvodnja hrane

uticaj na životnu sredinu

proizvodnja govedine

proizvodnja soje

ekološki otisak