Od kamenjara napravio plodno zemljište - U okolini Danilovgrada uzgaja paradajz i do kilogram težak

Baviti se poljoprivrednom poizvodnjom se isplati, samo nam trebaju uslovi - kazao je Pobjedi dugogodišnji poljoprivrednik Miroslav Badaloski, koji sa suprugom Kosom i sinovima održava imanje od 7.500 kvadrata u danilovgradskom selu Daljam.

Ovdje je započeo proizvodnju prije 20 godina pretvorivši kamenjar u plodno zemljište, međutim sada mu je problem voda, jer je nema dovoljno da sve održi. Proizvodi i posebnu sortu paradajza, koja po komadu teži i kilogram, kao i druge kulture povrća i voća. Ne može, kaže, sve da stigne jer mu je jedan sin otišao za Njemačku, a radne snage fali.

- Plac sam ovdje kupio 80-ih godina. Bio sam vozač u KAP-u i kada sam napustio taj posao, kada su počele privatizacije, uzeo sam nešto para i kod kuće u Tološima otvorili smo market i bavili smo se trgovinom, supruga i ja - kaže Badaloski.

Naglašava da se i prije trgovine bavio poljoprivredom tako što su uzimali zemlju u zakup.

- Čak smo i u Studenom iznad Danilovgrada uzimali zemlju pod zakup, sadili krompir, šargarepu… Imali smo tezgu na maloj pijaci i tu smo to prodavali. Kada sam završio obaveze i otišao u penziju, odlučio sam da dođem ovdje. Bio je to sve kamenjar, ali sam odlučio da napravimo plodno zemljište. Sa djecom sam napravio plastenik od 700 kvadrata. Tako je ovdje započela poljoprivredna proizvodnja - ističe Badaloski.

Kaže da je na ovom prostoru od 7.500 kvadrata donešeno 600 kamiona zemlje i ispaljeno više od 500 mina.

- U prosjeku nasuto je 15 kubika zemlje. Ali postepeno, nijesam mogao odjednom. Sad je to profesionalna poljoprivredna proizvodnja. Ne stižemo da poberemo koliko se proizvede. Tražio sam od Agencije za mala i srednja preduzeća, davali su plastenike i dobio prije 20 godina. Tako da su tu dva plastenika - jedan moj od 700 kvadrata i drugi koji su mi oni montirali od 1.000 kvadrata - kazao je Badaloski.

Posadili su, kaže, oko 100 stabala šljiva, 50 stabala trešanja, 30 stabala smokava. Kajsije nijesu uspijevale pa su ostavili samo tri za domaću potrošnju itd.

I ne koriste hemijske pesticide nego organske.

- Skuplji su i treba više puta prskati, ali su proizvodi zdraviji i ukusniji - kazao je Badaloski.

Proizvode i poseban paradajz od kojih neki komad teži i po kilogram i više. Rasad proizvode sami, kaže, potrefilo se da je dobar.

- Proizvodimo rasad ove sorte paradajza samo za sebe, jer nemamo radne snage i mogućnosti da radimo za druge - poručuje Badaloski.

Imaju i krastavce, sadili su, kaže, jednu kulturu, ali sada im je jedan sin otišao u Njemačku, a bio je glavni da oreže i da pripremi.

- Imamo i oko 500 korijena loze… vranac, kratošije kao i kardinal, i rozakliju. Proizvodimo lozu, vrhunska je, ali je ne prodajemo. Mi ne pijemo, ali dođu komšije i potroši se sva. Malo vina za porodične potrebe i to je to - kaže Badaloski.

Poručuje da se isplati baviti se proizvodnjom, ali su potrebni uslovi.

- Pri izdisaju smo, ali nam je najveći problem voda. Kad smo došli bilo je vode, ali sada je problem. Proizvode prodamo na kamionskoj pijaci, a jagode tu, kod kuće u Tološima - kaže Badaloski.

Dodaje i da je ove godine bilo trešanja, ali da ih nijesu mogli prodati jer je rodilo svuda.

- I trešnje nam se suše zbog toga što nema vode - kazao je Badaloski dodajući da bi sve bilo lakše da imaju bunar.

Miroslavova supruga Kosa vodi nas na imanje gdje je plastenik sa jagodama. Kaže da je to samo njeno i da ona to voli da radi.