Nebojša Šolaja, izvršni direktor Elkon: Iz Crne Gore izvozimo znanje i tehnološka rješenja na četiri kontinenta

- Međunarodno poslovanje je danas veoma važan dio poslovanja Elkona. Crna Gora je malo tržište i za kompaniju koja želi da se razvija u oblastima industrijske automatike i naprednih upravljačkih rješenja prirodno je da svoje tržište traži i van granica zemlje. Rad na inoprojektima je svakako zahtjevniji jer se susrećemo sa različitim standardima, tehničkim zahtjevima, drugačijim klimatskim uslovima i sl.

Tokom prethodnih godina radili smo na projektima u Evropi, Africi, Aziji i Sjevernoj i Južnoj Americi. Posebno smo prisutni na projektima vezanim za industrijsku automatizaciju, metalurgiju, vodoprivredu i upravljanje i regulaciju brana za hidrocentrale, navodnjavanje, zaštitu od poplava itd. Trenutno imamo odličnu saradnju sa kompanijama iz Engleske i Švajcarske, čiji smo dugogodišnji pratneri na projektima širom svijeta.

- Mislim da nije postojala jedna prelomna tačka, već je to bio proces koji je trajao godinama.

U našem poslu veličina kompanije nije uvijek presudna. Mnogo su važniji znanje, pouzdanost i sposobnost da se riješi problem. Velike međunarodne kompanije sa kojima sarađujemo moraju biti sigurne da ćemo ono što preuzmemo završiti kvalitetno i u roku, bez obzira na to da li se projekat nalazi nekoliko kilometara ili nekoliko hiljada kilometara daleko.

Druga važna stvar je specijalizacija. Mi se već dugo bavimo industrijskom automatizacijom i to je oblast koju relativno dobro poznajemo. Nismo pokušavali da budemo veliki u svemu, već dobri u onome što radimo.

I konačno, mislim da su reference izuzetno važne. Kada uspješno završite prvi ozbiljan međunarodni projekat, mnogo lakše dobijate sljedeći. Poslije određenog vremena više vas ne posmatraju kao kompaniju iz male zemlje, već kao inženjerskog partnera koji može kvalitetno da riješi konkretan problem.

Vjerovatno je i sama činjenica da sa našim glavnim ino-partnerima imamo dugogodišnju saradnju, dokaz kvaliteta koji nudimo uz konkurentnu cijenu.

- Danas je, po mom mišljenju, veći problem pronalaženje kvalitetnog stručnog kadra. Nažalost, taj će problem biti sve izraženiji.

Kao što sam već rekao osvajanje tržišta je proces koji stalno traje ali je utoliko teži ukoliko nema dovoljno stručnog kadra u firmi. Činjenica je da dobrog inženjera automatike ne možete formirati za nekoliko mjeseci. Potrebne su godine rada na realnim sistemima, programiranju, rješavanju kvarova i projektovanju.

Automatika je specifična i zbog toga što zahtijeva veoma široko znanje. Morate poznavati elektrotehniku, proces kojim upravljate, PLC i SCADA programiranje, komunikacione protokole, regulaciju, senzore ali i informacionu tehnologiju. Zbog toga pokušavamo da razvijamo sopstveni kadar i da mlađe inženjere što ranije uključujemo u ozbiljne projekte. Mislim da će upravo nedostatak kvalitetnih inženjera u narednim godinama biti jedno od najvećih ograničenja za rast tehnoloških kompanija u regionu.

- Teško mi je da izdvojim samo jedan projekat. Svaki od tih sistema imao je neku svoju specifičnost, a radili smo u veoma različitim zemljama i uslovima.

Za mene su možda najznačajniji bili prvi međunarodni projekti, jer su nam pokazali da znanje koje imamo može potpuno ravnopravno da se primijeni bilo gdje u svijetu. Kasnije su dolazili sve složeniji sistemi sa kompleksnijom automatikom, udaljenim nadzorom, kompleksnijom komunikacijom i zahtjevima za veoma visoku pouzdanost. Pomenuo bih projekat upravljanja dvijema branama za potrebe sistema za prečićavanje otpadnih voda u Dubaiju. Tu smo se sreli sa izuzetno strogim tehničkim zahtjevima ali i posebnim izazovom u vidu ekstremnih temperatura i uticaja blizine mora.

Takvi projekti su nam, osim referenci, donijeli veliko praktično iskustvo, ali nas je upravo rad na takvim projektima značajno unaprijedio kao inženjersku kompaniju.

- Da, Elkon je za ovh skoro 19 godina postojanja radio na mnogim važnim infrastrukturnim objektima u Crnoj Gori. Pitali ste za realizaciju rekonstrukcije vodoizvorišta Mareza 2. To je bio jako zahtjevan i veliki posao koji je došao nekako u prvim godinama i gdje smo pokazali i dokazali i sebi i našim uvaženim partnerima da smo kadri izvesti jedan ovako složen projekat. Ovo smo radili zajedno sa japanskim partenrima Jokogawa i Torishima i domaćom kompanijom ETG grupa. Za ovaj posao smo dobili sve pohvale kako od naših japanskih kolega tako i od rukovodstva Vodovoda iz Podgorice. Osim ovoga pomenuću samo još neke važnije projekte koje smo radili i koje trenutno radimo u zemlji. To su:

- Zgrada CANU u Podgorici

- Zgrada Gradskog pozrišta u Podgorici

- Bolnica Moj Lab u Podgorici

- Više hotela u Podgorici na jugu i sjeveru zemlje. Posebno ističem hotele visoke kategorije Teuta u Risnu, Emerald na Žabljaku, Ami u Petrovcu, Lazure u Herceg Novom, Merit u Budvi itd.

- Nekoliko osnovnih škola u Podgorici

- SCADA sistem za Vodovod u Baru

- Akva park "Imanje Knjaz" u Podgorici

- Vodosnadbjevanje naselja Bigovo sa Regionalnog vodovoda

- Rekonstrukciju Dvorca kralja Nikole u Baru

- Mi vještačku inteligenciju posmatramo kao sljedeći razvojni korak industrijske automatizacije.

Klasična automatika funkcioniše tako što inženjer unaprijed definiše logiku po kojoj sistem reaguje. PLC, SCADA i regulacioni sistemi zatim veoma precizno izvršavaju tu logiku. Međutim, savremeni industrijski sistemi proizvode ogromnu količinu podataka koji se danas često koriste samo djelimično.

AI omogućava da iz tih podataka prepoznamo obrasce koje čovjek teško može da uoči, da predvidimo određena stanja procesa i da na osnovu istorijskih podataka predložimo optimalan način rada.

Nama je posebno interesantno spajanje klasične industrijske automatizacije, koju veoma dobro poznajemo, sa mašinskim učenjem i AI algoritmima. Ne mislimo da će AI zamijeniti PLC ili klasične sisteme automatike. Mnogo realniji model je da AI bude dodatni inteligentni sloj iznad postojećeg sistema.

Trenutno radimo na dva projekta razvoja modela AI u okviru programa Fonda za inovacije Crne Gore. Ovdje moram iskoristi priliku da pohvalim odličan rad i veliki profesionalizam ovog Fonda.

Prvi projekat je razvoj modela AI za upravljnje sistemimam klimatizacije u hotelima i velikim javnim objekatima. Ovaj projekat radimo zajedno sa Fakultetom za informacione tehnologije Univeziteta Mediteran.

Drugi projekat je razvoj AI modela za upravljanje tehnološkim procesima elektrolize glinice. Projekat se radi zajedno sa Švajcarskom kompanijom Metsol. Modeli se razvijaju na konkretnoj seriji elektrolize u Kamerunu.

- Ideja je da postojeći BMS sistem više ne upravlja objektom samo prema unaprijed zadatim vremenskim programima i zadatim procesnim vrijednostima.

AI model bi koristio podatke iz samog objekta, spoljašnju temperaturu i vremensku prognozu, istoriju potrošnje energije, zauzetost prostorija i ponašanje objekta tokom vremena. Na osnovu toga mogao bi unaprijed da procijeni koliko je energije potrebno i kada treba pokrenuti ili smanjiti pojedine sisteme.

Na primjer, klasičan sistem može uključiti klimatizaciju u određeno vrijeme. Inteligentan sistem može naučiti koliko konkretnom objektu treba da dostigne željenu temperaturu u zavisnosti od spoljašnjih uslova, trenutne popunjenosti objkta, vrste događaja i da sam odredi optimalni trenutak za uključivanje ili eventualno zadavanje set pointa.

Cilj nije samo smanjenje potrošnje energije. Jednako su važni komfor korisnika, ravnomjerniji rad opreme i smanjenje broja radnih sati pojedinih uređaja, što dugoročno može smanjiti i troškove održavanja.

Očekujemo značajne energetske efekte, ali ne bih unaprijed licitirao procentima dok ih ne potvrdimo kroz rad na realnim objektima. Kao inženjer, više vjerujem izmjerenom i potvrđenom rezultatu nego dobroj marketinškoj procjeni.

- Kratkoročno će AI prije svega biti veoma moćan alat za optimizaciju postojećih sistema. To je i najlogičniji način njegove primjene, jer industrijska postrojenja ne možete preko noći potpuno promijeniti.

Dugoročno, međutim, očekujem mnogo veću promjenu.

Danas projektant definiše najveći dio ponašanja sistema unaprijed. U budućnosti ćemo vjerovatno projektovati sisteme koji imaju osnovnu sigurnu upravljačku strukturu, ali će dio svog optimalnog ponašanja učiti tokom eksploatacije.

Ipak, u industriji uvijek treba biti oprezniji nego u nekim drugim oblastima primjene AI. Postoje procesi u kojima se odluka algoritma ne može jednostavno prihvatiti bez ograničenja. Sigurnost i determinističko ponašanje sistema moraju ostati prioritet.

Zbog toga očekujem kombinaciju klasične automatike i AI, a ne zamjenu jednog drugim.

- Nije jednostavno, prije svega zato što je tržište malo i što razvoj novih tehnologija zahtijeva vrijeme, ljude i ozbiljna finansijska sredstva, bez garancije da ćete odmah dobiti komercijalni rezultat.

Mislim da u Crnoj Gori postoji kvalitetno znanje i u kompanijama i na univerzitetima, ali bi veza između privrede i naučno-istraživačkog sektora morala biti mnogo intenzivnija.

Kompanije imaju realne industrijske probleme, podatke i tržište, dok univerziteti imaju istraživački potencijal i ljude koji se mogu baviti fundamentalnijim dijelom problema. Kada se to spoji, može nastati ozbiljan proizvod. Istakao bih saradnju Elkona sa Univerzitetom Mediteran kao primjer dobre prakse u ovoj oblasti.

Država bi mogla pomoći kroz jednostavnije i dostupnije programe sufinansiranja istraživanja i razvoja, poreske podsticaje za kompanije koje investiraju u razvoj sopstvenih proizvoda i posebno kroz podršku zajedničkim projektima kompanija i univerziteta.

Za malu zemlju kao što je Crna Gora razvoj znanja i tehnologije je posebno važan, jer na svjetskom tržištu teško možemo konkurisati količinom, ali možemo znanjem. Mislim da je upravo Elkon lijep primjer kako je iz Crne Gore moguće izvoziti proizvode visoke tehnologije na najzahtjevnija svjetska tržišta.

- Sve troje, ali vjerovatno sa sve većim naglaskom na razvoj sopstvenog znanja i osvajanja novih tehnoloških rješenja.

Želimo da nastavimo međunarodno poslovanje i da širimo tržišta na kojima možemo ponuditi specijalistička rješenja iz industrijske automatizacije. Istovremeno, želimo da učestvujemo na ozbiljnim projektima u Crnoj Gori, posebno tamo gdje se traži visok nivo automatizacije i tehničkog znanja.

Osnovni cilj je da pratimo svjetske trendove u ovoj oblasti, što nije lak zadatak jer smo svjedoci jako dinamičnog ravoja koji će se još ubrzati sa uvođenjem AI tehnologija. Osim toga želimo da gradimo svoje mjesto kako na domaćem tako i na globalnom tržištu i ostanemo prepoznatljivi po kvalitetu i pouzdanosti za sve naše partnere.

Međutim, dugoročno mi je možda najinteresantniji razvoj sopstvenih rješenja. Zato želimo da iskustvo koje smo tokom godina stekli na velikom broju industrijskih sistema pokušamo da pretvorimo u sopstvena rješenja, posebno u oblastima napredne automatizacije, SCADA sistema i primjene vještačke inteligencije.

Naš cilj nije da Elkon postane velika kompanija po broju zaposlenih. Mnogo mi je važnije da bude tehnološki jaka kompanija koja može ravnopravno da radi sa najboljima i da im bude poželjan i pouzdan partner.