Hrana više nije glavni pokretač inflacije u RS, sada su to stanovanje i prevoz

Godišnja inflacija u Republici Srpskoj u maju ove godine iznosila je 5,7 odsto. U odnosu na april, cijene su u prosjeku pale za 0,8 odsto, što predstavlja prvi značajniji mjesečni pad nakon višemjesečnog rasta.

Po podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, najveći mjesečni pad zabilježen je u sektoru prevoza, gdje su cijene u prosjeku niže za 3,1 postou odnosu na april, prije svega zbog nižih troškova korištenja prevoznih sredstava.

Takođe, hrana i bezalkoholna pića pojeftinili su za jedan posto na mjesečnom nivou. S druge strane, blagi mjesečni rast zabilježen je u odjeljcima alkoholnih pića i duvana za 0,5 odsto, te stanovanja i ugostiteljstva za po 0,2 odsto.

Posmatrano na godišnjem nivou, najveći rast među glavnim grupama potrošnje bilježe prevoz sa 24,5 odsto, stanovanje, voda, električna energija i energenti sa 12,1 odsto, te zdravstvo sa 8,6 odsto.

Unutar sektora stanovanja, najveći skok od 19 odsto zabilježen je kod snabdijevanja vodom i komunalnih usluga, dok su električna energija i drugi energenti skuplji za 12,5 odsto. Kod prevoza je ključni pokretač rasta bila upotreba ličnih prevoznih sredstava sa poskupljenjem od 30 odsto na godišnjem nivou.

Hrana i bezalkoholna pića, koja tradicionalno imaju najveći uticaj na kućne budžete, na godišnjem nivou su u prosjeku jeftiniji za minimalnih 0,3 odsto, što ukazuje na to da glavni generator inflacije više nisu prehrambeni proizvodi, nego troškovi stanovanja, energenata i prevoza.

Godišnji pad cijena registrovan je i u odjeljku odjeće i obuće za četiri posto, prvenstveno zbog pojeftinjenja obuće od 6,9 odsto.

Iz Republičkog zavoda za statistiku RS napominju da prosječne potrošačke cijene uzimaju u obzir više različitih kvaliteta artikala, te se kao takve ne koriste za dalje izračunavanje indeksa.

Tako su statističari izračunali da je u maju kilogram bijelog hljeba u prosjeku je koštao 3,82 KM, bijelo pšenično brašno 1,69 KM, riža 4,08 KM, a litar mlijeka u tetrapaku 1,82 KM. Jestivo ulje se prodavalo u prosjeku po 3,50 KM za litar, dok je šećer koštao 1,50 KM po kilogramu. Za kilogram teletine bez kosti bilo je potrebno izdvojiti 35,47 KM, za junetinu sa kostima 18,21 KM, svinjetinu bez kosti 11,46 KM, dok je svježa piletina (cijelo pile) koštala 6,92 KM/kg.

Cijena drveta za ogrev iznosila je 119 KM po kubnom metru, tona mrkog uglja 311,60 KM, a litar lož ulja 2,93 KM. Na benzinskim pumpama litar Euro dizela u prosjeku je koštao 3,28 KM , dok je litar motornog benzina od 95 oktana iznosio 2,97 KM.

Karta za gradski prevoz koštala je 2,82 KM, muško šišanje 12,86 KM, dok je kafa u restoranu u prosjeku iznosila 2,40 KM. Porcija šnicle sa prilogom koštala je 20,21 KM.

Dakle, riječ o prosječnim cijenama, dok su cijene u Banjaluci, Trebinju i još nekim gradovima znatno veće, posebno kada je riječ o uslugama.

Inače, u RS su na snazi odluke o ograničenim maržama na osnovne životne namirnice, nekoliko proizvoda iz lične higijene i domaćinstva, lijekove i na gorivo u maloprodaji i veleprodaji.