ECB diže kamate: Stiže li skuplje zaduživanje i u BiH?

Evropska centralna banka (ECB) ove sedmice bi, prema očekivanjima analitičara, trebalo da prvi put nakon gotovo dvije godine poveća kamatne stope zbog jačanja inflacije u evrozoni, a bh. ekonomisti upozoravaju da bi posljedice ovog poteza mogli osjetiti i građani BiH kroz skuplje kredite vezane za evro.

Naime, očekuje se da će ECB u četvrtak povećati ključnu depozitnu stopu za 0,25 procentnih poena, sa dva na 2,25 odsto, dok energetski šok izazvan ratom u Iranu dodatno podstiče inflatorne pritiske.]

Cijene za potrošače u evrozoni porasle su u maju na 3,2 odsto, što je znatno iznad ciljanih dva odsto. Ekonomista ING-a Karsten Brzeski ocijenio je da bi sve osim povećanja kamatnih stopa predstavljalo veliko iznenađenje. Glavni ekonomista ECB-a Filip Lejn već je signalizirao da će inflatorne prognoze biti revidirane, dok pojedini stručnjaci upozoravaju da bi rast kamatnih stopa mogao dodatno usporiti privredni rast evrozone, koja je u prvom kvartalu zabilježila pad od 0,2 odsto.

Igor Gavran, ekonomista, rekao je za "Nezavisne novine" da će povećanje kamatnih stopa najviše pogoditi građane i privredu koji imaju kredite vezane za evro.

- Onima koji imaju kredite s valutnom klauzulom vezanom za evro kamate će biti povećane u skladu s ugovorima koje imaju, a sigurno je da banke neće propustiti priliku za dodatnu zaradu - rekao je Gavran.

Prema njegovim riječima, za ostale klijente ne bi trebalo da dođe do povećanja kamata, niti postoji opravdanje za generalni rast kamatnih stopa u BiH.

- Kada je riječ o inflaciji, čak i ako povećanje kamata bude imalo određeni efekat u Evropskoj uniji, to neće značajno pomoći BiH jer je većina poskupljenja kod nas rezultat pohlepe, zloupotrebe tržišnog položaja i nedjelovanja domaćih vlasti - smatra Gavran.

On podsjeća da su cijene goriva već znatno niže nego prije nekoliko mjeseci, ali da nije došlo do pojeftinjenja brojnih proizvoda i usluga čije je ranije poskupljenje pravdano rastom cijena energenata i geopolitičkim tenzijama na Bliskom istoku.

Sličnog je mišljenja i ekonomista Milenko Stanić, koji ističe da će povećanje kamatnih stopa prvenstveno uticati na dugove javnog sektora i budžete entiteta zaduženih kod banaka.

- Dio kredita sa promjenjivom kamatnom stopom biće korigovan, a to se odnosi i na stanovništvo koje je uzimalo kredite sa promjenjivim kamatama. Te stope se uglavnom usklađuju na šestomjesečnom ili godišnjem nivou, u skladu sa kretanjem Euribora, koji će sada vjerovatno rasti - rekao je Stanić za "Nezavisne novine".

Kako navodi, najviše će poskupjeti krediti odobreni u evrima, dok će se efekti odluka ECB-a postepeno preliti i na domaće tržište.

- Poslovne banke u BiH velikim dijelom su u vlasništvu finansijskih grupacija iz zemalja Evropske unije, zbog čega će promjene monetarne politike ECB-a neminovno imati uticaj i na domaći finansijski sektor. Jasno je da će to u narednom periodu dovesti do rasta kamatnih stopa za privredu, stanovništvo, ali i ukupno domaće tržište - naglasio je Stanić.

Većina analitičara smatra da će ciklus povećanja kamata ECB-a biti kratak, uz mogućnost još jednog povećanja tokom jula, dok bi efekti viših cijena energije na inflaciju trebalo da ostanu ograničeni.