Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Proizvode koji nisu 100% mliječni samo rijetki marketi u RS označili
Komentari
Ilustracija (Foto: Unsplash/Franki Chamaki)
U to da ih nema u većim trgovačkim radnjama uvjerili su se novinari Nezavisnih novina pregledajući police marketa u Banjaluci, a isto potvrđuju i iz Udruženja mljekara Republike Srpske.
Kako navode, neki proizvodi su označeni, drugi nisu, s tim da su ove oznake sitno odštampane.
Poslije višemjesečnih napora i inicijative Udruženja mljekara RS, početkom ovog mjeseca konačno je donesen pravilnik koji bi trebalo jasno da odvoji mliječne proizvode od onih koji sadrže palmina ili biljna ulja umjesto mliječne masti.
Pravilnik kojim se uvode stroža pravila deklarisanja i prodaje proizvoda koji oponašaju mliječne proizvode nalaže i da se oni izlažu odvojeno od mliječnih proizvoda, jasno razdvojeno u rashladnim vitrinama.
- Treba ih čuvati u rashladnim vitrinama na odgovarajućoj temperaturi koja je označena kao temperatura čuvanja na deklaraciji proizvoda, te ih skladištiti i vršiti transport prema propisanom temperaturnom režimu za taj proizvod - navodi se u Pravilniku.
Takođe, na proizvodima koji ne spadaju u kategoriju mliječnih proizvoda nije dozvoljeno navođenje, oglašavanje i reklamiranje navoda koji se koriste za mliječne proizvode, kao što su sir, biljni sir, analog sira, tip sira, stil, inspirisano i a la. Nije dozvoljeno ni korišćenje slikovnog prikaza proizvoda od mlijeka.
Miljan Erbez, stručni saradnik u Udruženju mljekara Republike Srpske, ističe da se potrošači ne smiju dovoditi u zabludu.
- Zabluda je kada nešto nazovete biljnim sirom, jer takav sir ne postoji. Na primjer, postoji vlašićki, livanjski, mladi i slično, ali biljni ne može biti, jer se sir ne pravi od palminog ili drugog biljnog ulja, već samo od mlijeka - naglašava Erbez.
Iskazao je nadu da će odredbe Pravilnika uskoro ozbiljnije zaživjeti u praksi.
- Prodajom jeftinih proizvoda koji oponašaju mliječne, a koji to u stvari nisu, na tržištu se daje prednost lošoj hrani, a urušava se domaća poljoprivredna proizvodnja i prazne sela - naglašava Erbez.
Kako kaže, i potrošači su shvatili koliko je bitno da znaju šta kupuju i šta jedu, što su mu potvrdili u razgovoru.
Podsjetimo se, subjekat u poslovanju sa hranom dužan je da proizvode prilikom stavljanja na tržište označi grafičkom oznakom Nije 100% mliječni proizvod, sadrži palmino ulje ili drugo biljno ulje, koja čini sastavni dio označavanja.
Za upakovane proizvode oznaka se stavlja na glavno vidno polje proizvoda, odnosno na vidljivo mjesto neposredno uz izloženi proizvod ili uz cijenu proizvoda.
Mljekari u Republici Srpskoj su u januaru ove godine poslali dopis nadležnima na nivou BiH, u kojem su izrazili sumnju da se uvoze vještački proizvodi i zamjene, a deklarišu se kao sirevi.
Tagovi:
Miljan Erbez
mliječni proizvodi
proizvodi koji nisu mliječni
palmino ulje
biljna ulja
mliječna mast
biljni sir
analog sira
deklarisanje proizvoda
označavanje proizvoda
rashladne vitrine
marketi
potrošači
zaštita potrošača
domaća poljoprivredna proizvodnja
mljekari
vještački proizvodi
zamjene za sir
kontrola tržišta
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.