ECB povećala kamatne stope za 25 baznih poena: Moguće posljedice za BiH

Evropska centralna banka povećala je na posljednjoj sjednici tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena.

Kako su saopštili iz ECB-a, ova institucija ostaje posvećena vođenju monetarne politike koja treba da osigura stabilizaciju inflacije na cilju od 2% u srednjem roku.

- U skladu sa ovom obavezom, odlučeno je da se povećaju tri ključne kamatne stope ECB-a za 25 baznih poena. Rat na Bliskom istoku stvara inflatorne pritiske, a odluka o povećanju stopa je snažna u nizu scenarija koji mapiraju kako bi se šok mogao razvijati i uticati na srednjoročne izglede za evrozonu - istakli su iz Evropske centralne banke.

U osnovnim projekcijama stručnjaka Evrosistema očekuje se da će ukupan inflacioni trend iznositi u prosjeku 3,0% u 2026. godini, 2,3% u 2027. godini i 2,0% u 2028. godini.

- Za inflaciju bez energije i hrane, osnovni scenario predviđa prosječno 2,5% u 2026. i 2027. godini i 2,2% u 2028. godini. U poređenju sa martom, stručnjaci su revidirali svoju osnovnu projekciju inflacije u 2026. i 2027. godini zbog više putanje cijena energije, što se, donekle, očekuje da će uticati na inflaciju hrane, robe i usluga. Osnovni scenario predviđa ekonomski rast u prosjeku od 0,8% u 2026. godini, 1,2% u 2027. godini i 1,5% u 2028. godini. Ovo je revizija naniže za 2026. i 2027. godinu, što odražava izraženiji uticaj rata na tržišta robe, realne prihode i povjerenje - naveli su iz ECB-a.

Iz Evropske centralne banke ističu da izgledi ostaju neizvjesni, uz rizike od rasta inflacije i rizike od pada ekonomskog rasta.

- Pune implikacije rata na srednjoročnu inflaciju i rast zavisiće od intenziteta i trajanja šoka cijena energije, kao i od obima njegovih indirektnih i sekundarnih efekata - kazali su iz Evropske centralne banke.

Postavlja se pitanje kako će povećanje kamatnih stopa u evrozoni uticati na BiH.

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, istakao je za Nezavisne novine da je odluka ECB-a očekivana, jer su stope inflacije u EU u prethodnom periodu premašile 3%.

- Naravno, ta inflacija je u prvoj mjeri prouzrokovana sukobom na Bliskom istoku, odnosno blokadom Ormuskog moreuza kroz koji prolazi četvrtina svjetske nafte, te dovodi do znatnog rasta cijena energenata, a u konačnici i do porasta cijena u cijelom lancu proizvoda i usluga. Što se tiče BiH, mi ne očekujemo da će ova odluka ECB-a dovesti do bilo kakvih značajnijih promjena na finansijskom tržištu u BiH, kao što smo ranije više puta ponovili. Nismo dio EU, tako da se cijene, odnosno kamatne stope donose na lokalnom tržištu - objasnio je Ražanica.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za Nezavisne novine da je sasvim realno očekivati povećanje kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini.

- To je moguće da se desi i ove godine. Povećanje kamatnih stopa može negativno uticati i na fizička lica u smislu potražnje za kreditima i realizacije te potražnje na tržištu. Sa druge strane, to bi negativno uticalo i na našu privredu, kao još jedan dodatni teret pored energetske krize, i to na način da destimuliše investicije i otežava kreditiranje. Nadamo se da situacija na globalnom tržištu neće dugo trajati, te da će Evropska centralna banka čim prije raditi korekcije nadole - naglasio je Čavalić.