Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Crnu Goru u narednim godinama očekuju ozbiljni ekonomski izazovi - Potrošački krediti i inflacija među najvećim problemima građana
Komentari
Ilustracija (Foto: Syda Productions/shutterstock.com)
Iako građani danas žive bolje nego ranije, kaže da je veliki dio rasta standarda zasnovan na potrošnji i kreditima, a ne na održivom razvoju ekonomije.
- Životni standard u Crnoj Gori, posebno u Podgorici, danas se možda najbolje može primijetiti kroz broj i izgled automobila na ulicama. Starih i dotrajalih vozila je sve manje, dok su saobraćajne gužve i problemi sa parkingom postali svakodnevica - ističe Svrkota.
To, prema njegovim riječima, jasno pokazuje da su prihodi građana porasli.
- Nekada je automobil bio luksuz, danas je postao potreba. Sada ljudi već razmišljaju da li će voziti noviji automobil, hibrid ili električno vozilo. Uvijek postoji novi stepenik kojem čovjek teži - kaže Svrkota.
Ipak, upozorava da rast standarda sa sobom nosi i ozbiljne rizike, prije svega prezaduženost građana.
Potrošački krediti kao najveći problem
Prema njegovim riječima, značajan dio povećanih zarada građani su iskoristili za nova zaduženja, uglavnom kroz potrošačke kredite.
- Neko je kupio automobil, neko renovirao stan ili kuću, ali veoma mali dio tog novca uložen je u razvoj biznisa ili stvaranje novih izvora prihoda. To će se lose odraziti zna ekonomiju - ocjenjuje on.
Dodaje da je rast potrošnje kratkoročno podstakao ekonomsku aktivnost, ali da su se efekti tog talasa već istrošili.
- Glavni problemi su prezaduženost i krediti koji služe potrošnji, a ne investicijama. To vodi finansijskoj nestabilnosti, a ne stabilnosti - naglašava on.
Druga stvar, dodaje Svrkota je inflacija, usljed globalnih dešavanja, a treća stvar pooštravanje bankarskih usluga za nula zaduživanja.
- To će generalno uticati na smanjenje potrošnje, što će se negativno odraziti na privredu, i na ona preduzeća koja su sada ili su na ivici da budu u krizi, kao i na primanja građana, povećan broj otkaza ali i gašenje nekih biznisa - ističe on.
Inflacija i globalna dešavanja dodatno pritiskaju građane
Svrkota ističe da su rast plata i rast cijena neraskidivo povezani.
- Svi želimo veće zarade, ali te veće zarade na kraju plaća potrošač. A svi smo mi potrošači. To je začarani krug, povećanje plata utiče na rast cijena proizvoda i usluga - objašnjava.
Kako je naveo, mogući su gašenje pojedinih biznisa, pad prihoda i povećan broj otkaza u narednom periodu.
Finansijska edukacija kao ključ
Svrkota smatra da građani ne bi trebalo da očekuju da država riješi njihove finansijske probleme.
- Ljudi moraju da preuzmu odgovornost za svoju finansijsku budućnost. Potrebno je finansijsko obrazovanje, kako upravljati novcem, kako stvarati više izvora prihoda i kako racionalno trošiti - kazao je on.
Kao kratkoročne mjere savjetuje smanjenje nepotrebne potrošnje i izbjegavanje novih kredita, posebno u periodu visokih kamata.
- Trošite onoliko koliko imate. Ne živite na dug. Pokušajte da uštedite koliko god je moguće, čak i kroz odricanje od nekih navika poput klađenja ili cigareta - poručuje Svrkota.
Govoreći o budućnosti ekonomije, Svrkota nije optimista. Smatra da će evropske ekonomske teškoće, usporavanje njemačke privrede i geopolitičke tenzije imati snažan uticaj i na Crnu Goru.
- Mi smo zemlja koja malo proizvodi i mnogo zavisi od uvoza, turizma i građevine. Ako dođe do ozbiljnije globalne krize, to će se direktno odraziti i na nas - navodi on.
Posebno upozorava na moguće probleme u građevinskom sektoru.
- Izgrađen je veliki broj stanova i poslovnih prostora koji možda neće moći da se prodaju ili izdaju. Građevinski sektor je prezadužen i pitanje je kako će izdržati eventualni pad tržišta - dodaje.
Svrkota zaključuje da će država pokušavati da nadoknadi manjak prihoda kroz veće poreske pritiske na privredu, koja će se istovremeno suočavati sa padom ekonomske aktivnosti.
- Privreda će biti pogođena sa dvije strane većom naplatom od strane države i smmanjenom ekonomskom aktivnošću. Zato mislim da nas čekaju izazovne godine - smatra Svrkota.
Svrkota ocjenjuje da su posljednjih godina u Crnoj Gori mnoge stvari organizovane improvizovano i bez dugoročne strategije, uključujući i pojedine kulturne i turističke projekte.
- Sve se radilo ad hok, uz velika obećanja i promocije koje su trebalo da donesu turističku dobit, ali bez ozbiljnog sistema i plana - kaže on.
Smatra da se politika u najvećoj mjeri vodi kratkoročnim interesima i izbornim ciklusima.
- Političare uglavnom zanima naredni izborni ciklus. Trudiće se da stanje u zemlji izgleda što bolje dok traju izbori. Moram priznati da smo prethodnih godina živjeli možda i najbolji standard u istoriji Crne Gore, ali gotovo niko ne govori o onome što slijedi, energetskoj krizi, ratovima i velikim ekonomskim problemima - naglašava Svrkota.
"Nemamo problem nezaposlenosti, već nedovoljne produktivnosti"
Govoreći o tržištu rada, Svrkota ističe da Crna Gora formalno nema veliki problem nezaposlenosti, ali da postoji ozbiljan problem produktivnosti i nedostatka stručnog kadra.
- Imamo veliki broj zaposlenih koji su praktično nedovoljno angažovani i ne rade dovoljno produktivno, dok sa druge strane nedostaju profesionalci koji zaista znaju da rade posao - kazao je on.
Svrkota smatra da bi država trebalo snažnije da podstiče kupovinu hibridnih i električnih vozila, posebno zbog očekivanih energetskih izazova u budućnosti.
- Država bi trebalo kroz subvencije da podstakne kupovinu hibridnih i električnih automobila. Možda ne može potpuno da ukine PDV, ali može da pronađe model podrške kako bi se stvorio veći broj električnih potrošača - ističe Svrkota.
Prema njegovim riječima, Crna Gora bi morala ubrzano da ide ka elektrifikaciji saobraćaja.
- U uslovima energetske krize i rasta cijena goriva, elektrifikacija može biti jedna od rijetkih šansi da makar djelimično ublažimo buduće probleme - smatra on.
Dodaje da će cijene energenata i goriva dugoročno nastaviti da rastu zbog globalnih sukoba i geopolitičkih nestabilnosti.
Akcize i javni sektor
Komentarišući državne mjere, Svrkota navodi da je vraćanje akciza bilo očekivano jer budžet u velikoj mjeri zavisi od tih prihoda.
- Država nema mnogo prostora. Svako smanjenje akciza direktno utiče na budžetske prihode. Dobro je što je bilo određenih olakšica, ali takve mjere teško mogu biti dugoročne - ističe Svrkota.
Kao jednu od ključnih reformi vidi racionalizaciju javnog sektora.
- Potrebno je smanjiti troškove javne uprave i broj neproduktivnih radnih mjesta. Međutim, to bi politički bilo političko samoubistvo i zato ne vjerujem da je bilo koja vlada spremna da sprovede ozbiljne reforme - kazao je Svrkota.
"Mjere postoje, ali su teške"
Na kraju zaključuje da rješenja postoje, ali da zahtijevaju ozbiljna odricanja i racionalizaciju potrošnje.
- Mjere podrazumijevaju smanjenje potrošnje i ozbiljnu racionalizaciju, a to je trebalo raditi mnogo prije krize. Sada ostaje da vidimo kako će se situacija dalje razvijati - zaključio je on.
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.