BiH već ima više od 50 MW baterijskih sistema, ali ne i zakonski okvir
Izvor: eKapija
Utorak, 31.03.2026.
08:43
Utorak, 31.03.2026.
08:43
Uroš Bojanić (Foto: YouTube/Printscreen/SET)
Govoreći na panelu posvećenom tržištu električne energije, Bojanjić je naveo da se u praksi već pojavljuju baterijski sistemi i da se čak donose odluke o tome kako bi trebalo da budu priključeni na mrežu, iako u mnogim zemljama još ne postoji jasan zakonski okvir koji reguliše kako takva postrojenja mogu da se grade i funkcionišu u sistemu.
Kako je istakao, baterija je trenutno "imaginarni aset", upravo zato što za nju ne postoji adekvatan regulatorni okvir.
- Mi imamo slučaj da Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) donese odluku kako treba da se priključi baterija, a još nema zakona da baterija može da se izgradi. Znači, apsurdna je situacija - poručio je Bojanić.
On je dodao da u Bosni i Hercegovini trenutno postoji više od 50 MW instalisanih baterijskih sistema, ali da oni praktično nisu izgrađeni na osnovu jasno uređenog zakonskog okvira.
Prema njegovim riječima, kašnjenje u regulativi nije problem samo Bosne i Hercegovine, već cijelog regiona, koji u ovoj oblasti zaostaje za stvarnim potrebama energetske tranzicije.
On je istakao da su baterijska postrojenja, posmatrana kao samostalna investicija, već sada veoma interesantna sa aspekta profita. Prema analizama EFT-a, povrat investicije u samostalni baterijski sistem mogao bi biti oko tri i po godine, ukoliko se baterija koristi trgovački, sa dva ciklusa dnevno.
Ipak, smatra da se šira primjena baterija neće dogoditi dovoljno brzo, prije svega zbog visoke cijene tehnologije i sporije dostupnosti opreme. Kako je naveo, rokovi isporuke baterijskih sistema već sada su duži nego što se ranije očekivalo.
- Mi smo razmatrali opciju nadograđivanja SE Bileća sa baterijskim sistemom da bi postalo hibridno postrojenje, rokovi isporuke su jako dugi, pogotovo sada sa ovom krizom, još su rokovi duži - rekao je Bojanić.
Bojanić je ocijenio da bi nakon velikog talasa ulaganja u solarne elektrane naredni logičan korak investitora trebalo da bude usmjeravanje kapitala upravo u baterijske sisteme, jer oni mogu značajno doprinijeti optimizaciji proizvodnje i smanjenju tržišnih rizika.
Govoreći o finansijskoj strani zelene tranzicije, upozorio je da ona podrazumijeva i dodatne troškove za krajnje potrošače, te da građani i privreda moraju biti svjesni da prelazak na "zelenu" energiju nije besplatan proces.
Kao ilustraciju, naveo je da se baterija puni po nižoj tarifi, a energiju kasnije isporučuje po tržišnoj cijeni, što baterijskim sistemima daje trgovački potencijal, ali istovremeno pokazuje koliko je čitav proces tranzicije složen i finansijski zahtjevan.
- Treba jako mnogo para za to, jako mnogo para, i ta sredstva moraju doći iz Evropske unije. Dekarbonizacija ovog regiona bez jako velikih sredstava neće ići - zaključio je Bojanić.
S.Š.
Firme:
EFT-Rudnik i termoelektrana Stanari d.o.o.
SET d.o.o. Trebinje
Državna regulatorna komisija za električnu energiju Tuzla
EFT SE Bileca d.o.o. Bileca
Tagovi:
EFT Group
SET Trebinje
DERK
SE Bileća
Samit energetike u Trebinju
Uroš Bojanić
baterijski sistemi
skladištenje električne energije
baterije
skladištenje struje
tržište električne energije
hibridno postrojenje
izgradnja baterijskih sistema
dekarbonizacija
zelena energija
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora