Na Smiljevićima planiraju kompostanu i bioplinsko postrojenje za biootpad - KJKP Rad raspisao tender za studiju opravdanosti

KJKP Rad d.o.o. Sarajevo raspisalo je otvoreni postupak javne nabavke za izradu studije opravdanosti kompostane i bioplinskog postrojenja sa idejnim rješenjem na deponiji Smiljevići, za zbrinjavanje biootpada sa područja Kantona Sarajevo.

Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 50.000 KM bez PDV-a, a kriterij za dodjelu ugovora je najniža cijena. Tender nije podijeljen na lotove, niti je predviđena e-aukcija. Rok za dostavljanje ponuda i preuzimanje tenderske dokumentacije je 7. april 2026. godine do 13 sati, a mjesto isporuke je deponija Smiljevići, kojom upravlja KJKP Rad.

Prema projektnom zadatku, cilj ovog projekta je doprinos rješavanju problema zagađenja okoliša, smanjenju ugroženosti javnog zdravlja i povećanju sigurnosti stanovništva, u skladu sa okvirima održivog razvoja u Bosni i Hercegovini. U dokumentaciji se navodi da se većina otpada u BiH i dalje odlaže na deponije, zbog čega je potrebno razvijati sistem cirkularne ekonomije koji uključuje ponovnu upotrebu, recikliranje, kompostiranje i povrat energije.

Posebno se ukazuje na činjenicu da se trenutno 98 odsto komunalnog otpada iz Kantona Sarajevo odlaže na deponiju Smiljevići, po stopi od oko 500 tona dnevno, te da bi raspoloživi kapaciteti za odlaganje, prema procjenama, mogli biti iscrpljeni za sedam do deset godina. Zbog toga se izgradnja kompostane i bioplinskog postrojenja vidi kao jedan od ključnih infrastrukturnih koraka za biološku obradu biootpada, smanjenje količina otpada za finalno deponovanje i ispunjavanje zakonskih obaveza na kantonalnom i federalnom nivou.

Planirana lokacija nalazi se u okviru postojećeg obuhvata RCUO Smiljevići, za koji se navodi da ima dovoljno prostora za uspostavu kompostane za organski otpad s područja Kantona Sarajevo. Deponija Smiljevići nalazi se oko tri kilometra od centra Sarajeva i okružena je naseljima Buča Potok, Briješće, Smiljevići i Zabrđe. U dokumentaciji se navodi da je riječ o najvećem regionalnom odlagalištu u Bosni i Hercegovini, te da je lokacija ocijenjena povoljnom zbog stabilnosti tla, dostupne saobraćajne i druge infrastrukture, osim gradskog kanalizacionog sistema.

Studija treba da identifikuje optimalnu lokaciju u okviru planiranog proširenja RCUO Smiljevići za izgradnju i implementaciju bioplinskog postrojenja za obradu kuhinjskog biootpada, uz procjenu geografskih, ekoloških i tehničkih faktora, kako bi se odabralo najprikladnije područje za efikasno funkcionisanje postrojenja i minimiziranje uticaja na okoliš.

Predmet studije opravdanosti obuhvata detaljnu analizu potreba i ciljeva projekta, procjenu količina biootpada koje treba zbrinjavati, plan prikupljanja i lokacije s kojih se biootpad sakuplja, troškove investicije i operativne troškove, izbor optimalne tehnologije za kompostiranje i bioplinsko postrojenje, pravne i regulatorne aspekte projekta, kao i procjenu društvenih i okolišnih uticaja.

Idejno rješenje treba da bude zasnovano na dvije osnovne cjeline. Prva se odnosi na plan prikupljanja biootpada iz vrtova i kućnog otpada sa područja Kantona Sarajevo, uključujući postavljanje namjenskih kontejnera, organizaciju sistema prikupljanja i odvoza do kompostane i bioplinskog postrojenja, kao i edukaciju i promociju pravilnog razvrstavanja biootpada među stanovništvom.

Druga cjelina odnosi se na tehnologiju zbrinjavanja biootpada. Za kompostanu je predviđeno rješenje koje bi obuhvatilo separaciju i pripremu zelenog, odnosno vrtnog otpada, njegovo drobljenje, kontrolu temperature, vlažnosti i cirkulacije zraka, s ciljem proizvodnje visokokvalitetnog komposta koji bi se mogao koristiti kao organsko đubrivo. U dokumentaciji je navedeno da bi početni plan obuhvatio obradu 5.000 tona godišnje, uz mogućnost postepenog povećanja kapaciteta na 15.000 tona tokom vremena.

Kada je riječ o bioplinskom postrojenju, planirano je da ono obrađuje kuhinjski biootpad putem anaerobne digestije u hermetički zatvorenim reaktorima bez prisustva kisika, pri čemu se proizvodi bioplin sastavljen pretežno od metana i ugljendioksida. Dobijeni bioplin mogao bi se koristiti kao gorivo za pogon generatora za proizvodnju električne energije, odnosno za kogeneraciju. Početni plan predviđa obradu 250 tona kuhinjskog biootpada godišnje, s mogućnošću povećanja kapaciteta na 5.000 tona.

Projektni zadatak predviđa da kompostana i bioplinsko postrojenje budu projektovani modularno, sa mogućnošću faznog proširenja kapaciteta, kako bi se mogli prilagođavati rastućim količinama biootpada i promjenjivim potrebama sistema. U ekonomsko-finansijskom dijelu studije potrebno je procijeniti troškove izgradnje, opreme, radne snage, dozvola i operativnog održavanja, kao i očekivane prihode, tržište za plasman komposta i period povrata ulaganja.

Pored same studije, ponuđač će morati pripremiti i pregled sve potrebne dokumentacije za projekat prikupljanja biootpada te izgradnju kompostane i bioplinskog postrojenja, uključujući dokumentaciju potrebnu za dobijanje građevinske i urbanističke dozvole.

Projektom se nastoji stvoriti osnova za dugoročno održiviji sistem upravljanja biootpadom u Kantonu Sarajevo, uz smanjenje pritiska na deponiju Smiljevići, smanjenje okolišnih i zdravstvenih rizika, te mogućnost proizvodnje komposta i energije iz otpada koji se danas uglavnom odlaže na deponiju.

Za više detalja pogledajte OVDJE.