Sve realnije da američki kapital gradi gasovod Južna interkonekcija

Zvaničnici Federacije BiH održali su sastanak u Ambasadi SAD u Sarajevu, u vezi sa projektom gasovoda Južna interkonekcija, a nakon kojeg su istakli da su zadovoljni i optimistični da će taj posao biti brzo završen.

Elmedin Konaković, lider NiP-a i ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da je važnost interkonekcije u geopolitičkom, a ne samo ekonomskom smislu te da će dolaskom američkog investitora i američkog kapitala doći i do stabilizacije odnosa u BiH.

- Vrlo kvalitetan sastanak, mali akcioni plan, hodogram. Vijeće ministara i Vlada FBiH treba da djeluju narednih dana, parlamenti da usvajaju potrebne prostorno-planske akte. Dogovorili smo se o rokovima koji su kratki, što je dobro, i mislim da ova priča postaje realna, što je lijepa priča za BiH - rekao je Konaković.

On je rekao da je ono što je bio najveći problem, a to je kako će izgledati kompanija koja će gazdovati tim projektom, riješeno, te da će svi imati mogućnost da participiraju, ali da bi američke kompanije imale tu prednost, jer se radi o američkom LNG-u.

- Hodogram kaže da će biti formirana komisija koja odlučuje o kompanijama. Ja mislim da za nekoliko mjeseci to pitanje može biti riješeno - naveo je Konaković dodajući da mu se sviđa brzina i odlučnost administracije Donalda Trampa, predsjednika SAD po ovom pitanu.

I Sabina Čudić, predsjedica Naše stranke, rekla je da je dogovoreno da se radi na izmjenama i dopunama Zakona o južnoj interkonekciji u FBiH.

- Bez obzira na dogovorenu dinamiku u smislu vremenskih rokova, ono što nas interesuje iznad svega jeste i sadržaj tih izmjena i dopuna, na čemu ćemo raditi u narednim mjesecima. Ono što je važno tiče se i komisija za koncesije na nivou FBiH i drugih tehničkih detalja, ali ono što je najvažnije, ono na čemu smo mi insistirali, ostvarilo se ovaj put. Dobili smo jasan signal od američke administracije i američke ambasade u Sarajevu da se ovaj projekat neće i ne smije vezivati za bilo kakve političke ustupke bilo kojim akterima u BiH - rekla je Čudićeva dodajući da ovaj projekat treba da ostane u sferi ekonomija, a ne politike.

Povodom ovog sastanka oglasili su se i iz Ambasade SAD u BiH, gdje su naveli da je Džon Ginkel, otpravnik poslova SAD u BiH, razgovarao sa zvaničnicima vladajuće koalicije u Federaciji BiH.

- Američka kompanija će razviti ovaj gasovod i upravljati njime. Lideri koalicije FBiH usaglasili su naredne korake u vezi sa nacrtom međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske. Administracija predsjednika Trampa snažno podržava projekat Južna interkonekcija i raduje se daljem, brzom napretku s partnerima u BiH na realizaciji ovog projekta - saopšteno je iz Ambasade SAD u BiH.

Podsjećanja radi, o Južnoj interkonekciji u BiH se priča već godinama, međutim partneri u Federaciji BiH nikada se nisu uspjeli dogovoriti.

Osnovni kamen spoticanja bio je ko će voditi i kontrolisati taj projekat, BH-Gas ili novoosnovana kompanija kojom bi upravljali Hrvati.

Sada je taj problem riješen, jer će gasovod Južna interkonekcija u potpunosti finansirati i njime upravljati američka kompanija.

Plan je da taj projekat bude završen što prije s obzirom na to da se od 1. januara zabranjuje promet ruskog gasa u Evropi.

- Najiskreniji da budem, mnogi su licitirali da to bude 3-4 ili više godina. Naš prijedlog je 31. decembar 2027. godine završen projekat i pušten u rad. Zašto taj datum? Jer od 1. januara 2028. godine ruski gas više ne može dolaziti ovamo - rekao je uoči sastanka u Ambasadi SAD Vedran Lakić, ministar energetike i rudarstva.

Prema nezvaničnim informacijama, SAD bi uskoro mogle pokazati interes da projekat Južne interkonekcije prošire i na Republiku Srpsku.

Južna interkonekcija dio je Jadransko-jonskog gasovoda kojim bi u Bosnu i Hercegovinu gas dolazio iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost od ruskog gasa. Ovaj gasovod prolazio bi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH ušao bi iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika sa odvojkom za Mostar.

Zvanično taj gasovod upisan je kao "Zagvozd - Novi Travnik" i na listi je prioriteta Evropske energetske zajednice. Da je tako, govori i činjenica da je EBRD bio odobrio 100 miliona evra za ovaj projekat, ali to nikada nije realizovano. Sada, vrijednost tog projekta iznosi između 150 i 170 miliona evra i to bez rekonstrukcije gasovoda od Zenice do Sarajeva, koja je neophodna i koja će koštati oko 50 miliona evra. Ukupna dužina ovog gasovoda je malo manje od 180 kilometara. Procjene interkonekcije bile su do 1,5 milijardi metara kubnih godišnje. Trenutna potrošnja u BiH je 300 miliona metara kubnih.