Novi izvještaj upozorava na rizike projekta Južna interkonekcija - BiH bi mogao koštati 374 mil EUR pomoći EU

Ilustracija (Foto: Andrea Slatter/shutterstock.com)

Riječ je o projektu koji podržava Evropska unija, a kojim bi gasna mreža BiH bila povezana sa hrvatskom infrastrukturom i omogućen uvoz tečnog prirodnog gasa preko Krka. Sporazum o Južnoj interkonekciji u Dubrovniku su potpisali predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković.

BISI u svojoj analizi navodi da Južna interkonekcija predstavlja - politički ključnu tačku za Bosnu i Hercegovinu - upozoravajući da energetska infrastruktura sve više postaje zamjena za šire institucionalne i političke sukobe u zemlji.

- Domaća politička polarizacija između entiteta vjerovatno će se pretočiti u paralelnu fragmentaciju energetskih politika u BiH - navodi Institut, dodajući da se infrastrukturne odluke sve više oblikuju prema suprotstavljenim geopolitičkim opredjeljenjima.

Projekat je zamišljen kao način smanjenja zavisnosti BiH od ruskog gasa, koji trenutno čini oko 96 odsto snabdijevanja zemlje. Gasovod bi trebalo da bude dug 162 kilometra kroz BiH i 74 kilometra kroz Hrvatsku.

Iako BISI ocjenjuje da je diverzifikacija snabdijevanja strateški važna, istovremeno upozorava na dugoročne rizike. Smanjenje zavisnosti od ruskog gasa, navodi se, važno je za energetsku nezavisnost BiH, ali bi zemlja u tom procesu mogla dodatno produbiti zavisnost od fosilnih goriva.

Energetska politika u BiH ionako je politički osjetljivo područje. Gas ima važnu ulogu u sistemu daljinskog grijanja Sarajeva, a energetska tranzicija zemlje dodatno je otežana fragmentisanim sistemom upravljanja i različitim nacionalnim prioritetima.

Posebno se problematizuje pitanje javnih nabavki i transparentnosti. Prema navodima BISI-ja, Parlament BiH je u martu 2026. godine ugovor o izgradnji dodijelio novoosnovanoj američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, za koju institut navodi da nema prethodno iskustvo u razvoju infrastrukturnih projekata te da ima veze sa osobama bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

U analizi se upozorava da - pravednost procesa nabavke ostaje upitna - i da bi to moglo otežati evropski put BiH. Navodi se i da su predstavnici Evropske unije i Transparency Internationala ranije upozoravali na nedovoljnu konkurenciju i transparentnost, uz opasnost da poslovni i politički interesi prevladaju nad javnim interesom.

Zbog neispunjavanja reformskih i proceduralnih standarda mogla bi biti ugrožena i evropska finansijska podrška. BISI pominje 374 miliona evra uslovljene pomoći koja bi mogla doći u pitanje ukoliko BiH ne ispuni tražene standarde.

Projekat je dodatno zaoštrio unutrašnje političke podjele. Republika Srpska protivi se američkom uključivanju u ovu infrastrukturu, dok Federacija BiH podržava diverzifikaciju snabdijevanja, ali je i sama podijeljena oko izbora izvođača.

BISI upozorava da energetska politika u BiH može postati - hibridni alat - domaće politike i stranih geopolitičkih strategija. Posebno ističe da američki komercijalni interesi u izvozu LNG-a sve više utiču na infrastrukturne odluke u regionu, prenosi portal poskok.info.

U zaključku analize navodi se da će Evropska unija vjerovatno pojačati pritisak na Sarajevo kako bi se unaprijedili standardi javnih nabavki. Ipak, bez političkog konsenzusa dugoročni napori u diverzifikaciji mogli bi zapeti.

- Postoji realna mogućnost da se dva entiteta umjesto toga okrenu razvoju odvojenih energetskih mreža, sa različitim izvođačima i različitim oblicima zavisnosti - zaključuje BISI, upozoravajući na rizik trajnog produbljivanja podjela u energetskom sektoru BiH.