Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Deset godina Pariskog sporazuma - Koliko se svijet promijenio za jеdnu deceniju?
Komentari
(Foto: Pixabay / TheDigitalWay)
Sporazum je bio usvojen konsenzusom 195 država koje su učestvovale na 21. klimatskom samitu u Parizu 2015. godine, a stupio je na snagu tokom proljeća naredne godine, ubrzo nakon početka perioda potpisivanja i priključivanja.
U pitanju je, sasvim sigurno, najvažniji globalni dokument koji je ikada usvojen po pitanju borbe protiv klimatskih promjena, a države širom sveta se i danas vode pravilima ustanovljenim u Parizu kada planiraju i izvještavaju o svojim klimatskim politikama.
Ali za sve nas koji nismo uključeni u osmišljavanje i sprovođenje međudržavnih politika, Pariski sporazum, kao i geopolitičke prilike koje su ga stvorile, verovatno deluje daleko, mutno i nejasno. Koliko je on zaista značajan?
Ne u svetu međunarodnih politika i izvještaja, već u "realnom" svijetu, u uslovima planete koja se ubrzano zagrijava?
Umjesto odgovora na to vjerovatno nemoguće teško pitanje, iskoristićemo ovu priliku da sagledamo ukratko: koliko je svijet drugačiji u odnosu na trenutak njegovog potpisivanja. Neki uvidi će se na taj način ukazati sami.
Grubo rečeno, Pariski sporazum bio je usvojen na granici: posledice klimatskih promjena su u posljednjih deset godina postale drastičnije.
Primjera radi, od 2015. godine do danas, na globalnom nivou svaka godina bila je među deset najtoplijih u istoriji merenja.
Pre 2015. godine, nijedna godina u istoriji nije bila za cijeli 1 °C toplija od preindustrijskog prosjeka; od 2015, svaka godina bila je za najmanje 1 °C toplija od preindustrijskog prosjeka. Pogledajte tu drastičnu promjenu:
(Foto: NOAA)
Kako piše organizacija World Weather Attribution (WWA) u svom izveštaju povodom 10 godina Pariza, planeta se za samo 10 godina zagrejala za čak 0,3 °C, čime se približila do same ivice praga zagrijavanja od 1,5 °C.
Sada je već izvjesno da će ta granica biti probijena u narednim godinama.
Ove promjene nisu zaobišle ni region, daleko od toga.
Sa druge strane, projekcije budućeg zagrijavanja opadaju usljed uspješnih klimatskih politika
Ali deset godina zapravo nije dovoljno vremena kako bi se sagledao rezultat jednog dokumenta kao što je Pariski sporazum.
Uostalom, mi trenutno živimo u svijetu koji je nastao daleko prije Pariskog sporazuma, odnosno u kumulativnim posljedicama enormnih emisija gasova staklene bašte od sredine 19. vijeka do danas.
U posljednjih deset godina drastično se promijenila temperatura zemlje, ali se promijenila i njena procijenjena budućnost.
Naime, u vrijeme usvajanja Pariskog sporazuma, svijet se polako ali sigurno kretao ka katastrofalnim nivoima zagrijavanja: tipičan "sve po starom" scenario, sa izostankom klimatske akcije, predviđao je zagrijavanje od oko 4 °C do kraja 21. veka.
Deset godina kasnije, pesimistični scenariji su se promijenili: "sve po starom" više neće dovesti do 4 °C zagrijavanja, već do 2,8 °C, piše UNEP.
Ta brojka podrazumijeva da će države svijeta nastaviti svoje trenutne politike po pitanju fosilnih goriva - a ukoliko ih promijene u skladu sa sopstvenim, već usvojenim planovima, ona se smanjuje na 2,3 do 2,5 °C.
Sa jedne strane, u pitanju je još uvijek prekomjerno, pa i katastrofalno zagrijavanje, koje će sa sobom vući ogromnu zdravstvenu, društvenu, ekonomsku i ekološku cenu. Ono je još uvek veće od "osnovnog", manje ambicioznog praga iz Pariskog sporazuma, od 2 °C.
Ali svejedno u pitanju jeste vidno smanjenje u odnosu na 2015. godinu. A te politike i planovi o kojima piše UNEP – one su u ogromnom broju slučajeva nastale upravo po obrascu usvojenom u Parizu 2015. godine.
Nisu, naravno, dokumenti ti koji su smanjili ove projekcije. Njih su smanjile realne, materijalne odluke, prije svega po pitanju postepenog napuštanja fosilnih goriva i paralelnog razvoja obnovljivih izvora energije u posljednjih deset godina.
Globalna slika energetike se drastično promijenila za jednu deceniju:
(Foto: IRENA)
Ali nije samo do toga koliko je globalna energetika drugačija, već i zašto je drugačija. Naime, nekada je napuštanje fosilnih goriva bilo stvar borbe protiv tržišnih pravila.
Fosilna goriva su decenijama bila jednostavno jeftinija od alternativa kao što su solar i vjetar – iako su za sobom vukla "nevidljivu" cijenu u vidu zagađenja vazduha, vode i zemljišta, i globalnog zagrijavanja.
Bilo je potrebno, samim tim, da politika interveniše u sferu tržišta, kako bismo se civilizacijski izborili za čistiju i održiviju budućnost, bez katastrofalnog zagrijavanja.
Ali ta slika je stvar prošlosti. Mada je cijena obnovljivih izvora bila u strmoglavom padu i u godinama prije Pariskog sporazuma, u poslednjih deset godina dogodila se jedna važna promjena:
(Foto: NOAA)
Iako postoji mnogo različitih, lokalnih i globalnih, političkih, ekonomskih i tehnoloških razloga za aktuelni dramatični rast izgradnje obnovljivih kapaciteta, ovaj grafik možda i najplastičnije prikazuje pravu sliku stvari.
Solar je danas jeftiniji izvor energije od fosilnih goriva. Samim tim, tržište je "usvojilo" solar, a slični padovi cena zabeleženi su i za vetroelektrane, kao i za skladištenje, tj. za baterije.
Za razliku od vremena kada je potpisan Pariski sporazum, svet se danas "prirodno", odnosno tržišno kreće putem dekarbonizacije.
Umjesto da je politika neophodna kako bismo se izborili sa fosilnim gorivima, danas bi politička intervencija bila neophodna da želimo, iz nekog razloga, da ih sačuvamo (što je nešto čega je administracija Donalda Trampa verovatno i više nego svesna). Samim tim, i cilj klimatskih politika se promenio.
Cilj više nije okrenuti svijet ka obnovljivim i čistim izvorima energije; cilj je ubrzati svijet na tom putu, kako bi se sprečilo što više posljedica klimatskih promjena. Svakih 0,1 °C je važno.
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.