BiH stručnjaci otvorili ključna pitanja buduće proizvodnje hrane - Dok gradovi rastu, tlo nestaje

U petak je obilježen Svjetski dan tla, a ovogodišnja tema – "Zdrava tla za zdrave gradove" – snažno podsjeća da bez očuvanog zemljišta nema ni hrane, ni održivih zajednica, ni sigurnosti za buduće generacije. Upravo tim povodom u Akademiji nauka i umjetnosti BiH 4. decembra održan je Simpozij "Zemljište kao faktor razvoja poljoprivrede i zaštite životne sredine u Bosni i Hercegovini", u organizaciji Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj ANUBiH, u saradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu.

Tokom simpozija otvorena su ključna pitanja upravljanja zemljištem u Bosni i Hercegovini – od njegove degradacije i zapuštenosti, preko urbanizacije i betonizacije, do nedostatka jasne i dugoročne zemljišne politike.


U globalnom kontekstu, upozoreno je da se više od 30 posto svjetskog tla nalazi u stanju degradacije, dok se do 2050. godine očekuje skoro 10 milijardi stanovnika na planeti i potreba da se proizvodnja hrane poveća za čak 50 posto. Upravo zato pitanje tla više nije samo agrarno, već pitanje opstanka.

Predsjednik Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, dopisni član ANUBiH prof. dr. Hamid Čustović, naglasio je da se zemljištu u BiH mora pristupiti kao strateškom resursu: - Hranu ne možemo proizvoditi bez tla. Bez obzira na sve tehnologije, bez zdravog zemljišta nema ni sigurne proizvodnje hrane. Agrarna politika se ne može svesti samo na subvencije – ona mora imati razvojni i dugoročni karakter.

Na ozbiljne sistemske probleme ukazao je i dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Muhamed Brka, ističući da se prema zemljištu u BiH odnosi krajnje neodgovorno:
- Mi betoniramo najplodnije površine, a istovremeno uvozimo više od 70 posto mesa i veliki dio hrane. Postavlja se pitanje – gdje ćemo sutra proizvoditi hranu? Od čega će živjeti ljudi koji će u budućnosti sve više živjeti u gradovima?

Posebno je upozorio na pad interesa mladih za agrarne studije i potpunu neusklađenost obrazovanja s potrebama prakse. Iako fakulteti nude saradnju privredi i uključivanje stručnjaka iz realnog sektora u nastavni proces, takva saradnja i dalje izostaje. "Imamo projekte, imamo znanje, imamo pametna rješenja, ali bez sistemske podrške ona ostaju u ladicama," poručio je Brka.

Kao jedan od pozitivnih iskoraka istaknut je i novi master program iz upravljanja zemljištem, pokrenut upravo na inicijativu akademika Čustovića, s ciljem stvaranja stručnog kadra koji će u budućnosti moći odgovoriti na sve složenije izazove u oblasti poljoprivrede i zaštite tla.

Zaključak simpozija bio je jasan: bez uređenog katastra, okrupnjavanja posjeda, ulaganja u navodnjavanje, digitalizacije i pametne poljoprivrede, te snažnije uloge nauke i struke u kreiranju politika – Bosna i Hercegovina teško može osigurati prehrambenu sigurnost i održiv razvoj.

Upravo zato, ovogodišnji Svjetski dan tla u Sarajevu nije obilježen samo simbolično, već snažnom porukom upozorenja: zdrava tla su temelj zdravih gradova, ali i zdrave države, navodi se u saopštenju ANUBiH.

Akademija nauka i umjetnosti BiH

J.U. Poljoprivredni fakultet Sarajevo

Akademija nauka i umjetnosti BiH

Poljoprivredno prehrambeno fakultetom Univerziteta u Sarajevu

Komisija za poljoprivredu i ruralni razvoj

obradivo zemljište

Hamid Čustović