Podatak koji ne obećava - Više od 50% obradivih površina u BiH se ne obrađuje

Problem snabdijevanja hranom prisutan je na globalnom nivou, a u narednom periodu bi se mogao dodatno usložniti, rečeno je uoči redovne sesije Kruga 99 održane u online formatu u nedjelju, javlja agencija Anadolija (AA), prenosi BL Portal.

Na konferenciji za medije prije sesije na temu "Čeka li nas kriza u snabdijevanju i proizvodnji hrane?" govorio je profesor emeritus dr Hamid Čustović s Poljoprivrednog fakulteta Sarajevo.

Čustović je kazao kako je riječ o veoma važnom pitanju čak i na svjetskom nivou jer je problem snabdijevanja hranom već započeo mnogo ranije, naročito za vrijeme pandemije COVID-19, a onda se zbog transporta i ostalih okolnosti veoma komplikovao da bi se, na sve to, nadovezala kriza, odnosno rat u Ukrajini.

- Taj problem se jako usložnjava. On se još nije u tolikoj mjeri usložnio koliko će se usložniti. Treba naglasiti da se tek problemi sa stanovišta snabdijevanja na globalnom nivou očekuju u sljedećih devet do deset sedmica. To je period kad bi trebalo, da kažemo, požnjeti i pripremiti za sljedeću sjetvu. Taj problem nije završen i on će se nastaviti ubuduće - rekao je Čustović.

Osvrnuo se i na stanje u Bosni i Hercegovini te kazao kako je poremećaj nastao sa stanovišta obezbjeđenja žitarica, u mnogome hljebnog žita ili pšenice, a s druge strane nedostatka suncokreta što se odražava na stanje i proizvodnju ulja.

Dodao je kako postoje i problemi uvoza mineralnih đubriva kojih na evropskom i globalnom tržištu nedostaj.

Istakao je kako su to problemi koji su se odrazili i na tržište BiH što je vidljivo i iz cijena, a problem se komplikuje iz dana u dan.

- Inače, to pitanje problema snabdijevanja hrane na globalnom nivou je identificirano od strane Ujedinjenih nacija na svim nivoima kroz sve aktivnosti i konvencije kojima se bave UN. Taj problem snabdijevenosti dovoljnom količinom hrane i obezbjeđenja sigurnosti hrane se postavlja kao pitanje svih pitanja, što ne zaobilazi ni našu zemlju - rekao je Čustović.

Smatra kako bismo i mi trebali voditi računa da li stanovništvo snabdijevamo dovoljnim količinama hrane, kojim kvalitetom i po kojim cijenama.

Smatra kako je ovo što se dogodilo zlokobna posljedica rata, ali i nekih drugih okolnosti koje se nadovezuju na cijeli lanac u proizvodnji hrane.

- Nije sasvim sigurno koliko trenutno rat između Rusije i Ukrajine doprinosi ovom stanju, ali u svakom slučaju na ovaj problem se nadovezuje pitanje klimatskih promjena, prije svega suše koja zahvata pojedina područja i to u katastrofalnim razmjerama. Drugo, ekonomske posljedice pandemije su jako doprinijele ovom problemu. Transport roba i poskupljenje tih usluga takođe dovodi do povećanja cijena, skok cijena energije i tome slično - rekao je Čustović.

Podijelio je podatak UN-ove organizacije za hranu (FAO) da su od februara do marta cijene hrane povećane za 12%o, što je najveće povećanje cijena hrane poslije Drugog svjetskog rata za tako kratak vremenski period.

Dodao je i kako su i druga područja u svijetu zahvaćena ratom, te naveo primjere Avganistana, Somaliji, Keniji…, što je takođe veliki problem te da sredstva treba rasporediti i za druga područja u svijetu.

- Ono što je pitanje jeste kako se trebamo ponašati na globalnom i lokalnom nivou i učiniti da se ostvare neki zacrtani ciljevi do 2030. godine - rekao je Čustović.

Podsjetio je da je jedan od ciljeva da neće biti gladi 2030. godine, što će, prema prognozama stručnjaka, biti teško ostvariti, s obzirom da postoje i predviđanja da će taj problem biti veoma izražen, a 2030. godine biti najmanje 10 odsto gladnih ljudi.

- Taj problem će se prema nekim procjenama produžiti i do 2050. godine, kada se očekuje preko 9,3 milijardi ljudi, pri čemu bismo, ako bismo htjeli da postignemo određeni cilj, trebali proizvesti hrane za 50% više nego što je trenutno proizvodimo na globalnom nivou, a na lokalnim nivoima to još uvijek su parametri koje treba izračunati - rekao je Čustović.

Osvrćući se na situaciju u BiH, iznio je podatak da se više od 50% obradivih površina ne obrađuje, a podsjetio je i na probleme napuštanja ruralnih područja, usljed i posljedica rata, ali i ograničenja kad je u pitanju proizvodnja hrane, uključujući pretvaranje poljoprivrednih površina u građevinska zemljišta.

Dodao je kako Bosna i Hercegovina uopšte ima malo kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, ali što ne znači da postojeća zemljišta ne mogu biti unaprijeđena i dovesti u situaciju u kojoj će obezbjeđivati dovolje količine hrane.

Kazao je kako na prostoru cijele Bosne i Hercegovine prve tri bonitetne kategorije zauzimaju površinu od svega 14,2 odsto. Smatra da je efikasna upotreba i zaštita poljoprivrednog zemljišta jedan od najvažnijih zadataka svih nivoa vlasti.

Osvrnuo se i na uvoz te kazao kako BiH mnogo hrane uvozi.

- Izvoz naše hrane je veoma simboličan, može se reći i pokriva svega 28% onih količina koje se uvoze. To iznosi oko 850 mil KM, dok uvozimo preko 3 mlrd KM hrane i to različitih proizvoda (vode, različitih bezalkoholnih i alkoholnih pića, žitarica, stočne hrane, mesa…). Mi u mesnoj industriji pokrivamo svega oko 30-ak odsto naših potreba. Ta proizvodnja postaje veoma problematična jer su cijene veoma porasle u posljednjih nekoliko godina - rekao je Čustović.

Ipak, kaže kako nije sve crno i postoje načini da se ovo stanje popravi.

- U svijetu postoje ljudi zainteresirani za unapređenje i podršku ruralnom razvoju, uopšte podrška razvoju poljoprivrede sa svih aspekata, a nedostatak hrane na globalnom nivou je veoma prisutan tako da sa stanovišta izvoza, ako bismo pratili sve kriterijume, kvalitete i ostale propise tu ne bi bio nikakav problem da se izveze. Pitanje je samo da li su vlasti na nivou naše države zainteresovane za rješavanje ovih pitanja - rekao je Čustović.