Koje mjere se mogu poduzeti na poljoprivrednim parcelama kako bi se umanjio rizik od poplava?

Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini već se suočavaju s negativnim posljedicama klimatskih promjena putem poplava, erozije, klizišta, oluja, tuče i suša, čija se ozbiljnost i učestalost stalno povećava.

Postizanje otpornosti poljoprivrede zahtijeva osnaživanje ugroženih poljoprivrednika razvijanjem njihovih vještina i znanja u korištenju održivih poljoprivrednih praksi. Otporna poljoprivreda može se efikasno nositi s klimatskim šokovima, dok ujedno povećava proizvodnju koristeći pametnije i ekonomski efikasnije metode, saopšteno je iz UNDP-a.

Izgradnja otpornosti ne zavisi samo od toga kako poljoprivrednici upravljaju resursima, već i od toga kako dobro lokalne, nacionalne i globalne institucije podržavaju poljoprivrednike.

Samo uz odgovarajuće planiranje i budžetiranje prilagođavanja na klimatske promjene, najranjiviji sektori – kao što je poljoprivreda – mogu očekivati sistemsku, adekvatnu i dugoročnu podršku lokalnih institucija i donatora.

Projekat koji u Bosni i Hercegovini provodi UNDP, a finansira Zeleni klimatski fond, pod nazivom Unapređenje procesa Plana prilagođavanja na klimatske promjene (eng. National Adaptation Plan – NAP) za srednjoročno planiranje ulaganja u sektore osjetljive na klimatske promjene u BiH, stavio je poseban naglasak na klimatske promjene kao jedan od najznačajnijih izazova s kojima se zemlja suočava.

U sklopu podrške vlastima na unapređenju procesa planiranja prilagođavanja na klimatske promjene (NAP) i postizanju ciljeva definisanih u Pariškom sporazumu i Programu za održivi razvoj 2030. godine, resursi Zelenog klimatskog fonda (GCF) se koriste kako bi se vlastima omogućilo da integrišu rizike vezane za klimatske promjene, strategije i mogućnosti suočavanja u tekuće procese planiranja razvoja i budžetiranja.

Projektom se unapređuje planiranje prilagođavanja na klimatske promjene s naglaskom na najugroženije sektore – uključujući upravljanje vodama, poljoprivredu i šumarstvo – nadogradnjom baze znanja za prilagođavanje, određivanjem prioriteta srednjoročnih intervencija prilagođavanja na klimatske promjene, izgradnjom institucionalnih kapaciteta za integrisanje prilagođavanja na klimatske promjene i demonstriranjem inovativnih načina finansiranja prilagođavanja na klimatske promjene na nivou entiteta i lokalnih samouprava.

Da bi se realizovale aktivnosti, u proces NAP-a su uključeni Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske kao kontakt institucija za UNFCCC i GCF, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao ministarstvo na državnom nivou zaduženo za koordinaciju aktivnosti adaptacije na klimatske promjene, i Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Za prilagođavanje klimatskim promjenama važno je partnerstvo i saradnja.

Proces planiranja prilagođavanja na klimatske promjene također se nadovezuje na ostale inicijative u BiH koje podržavaju razvoj otporan na klimatske promjene, kao što je projekat ‘’Integrisanje klimatskih promjena u smanjenje rizika od poplava u slivu rijeke Vrbas" koji se finansira sredstvima Specijalnog fonda za klimatske promjene (SCCF) Globalnog fonda za okoliš (GEF), kojim se podržavaju vlasti BiH i zajednice sliva rijeke Vrbas kako bi se unaprijedile poljoprivredne prakse za sprečavanje poplava.

- Putem detaljne analize ranjivosti na klimatske promjene u poljoprivrednom sektoru, Plan prilagođavanja na klimatske promjene je identifikovao osnovne slabosti poljoprivrednog sektora, što će nam omogućiti da se pozabavimo potrebama poljoprivrednika u cilju postizanja otpornosti poljoprivrede - izjavila je Raduška Cupać, rukovodilac projekta.

U proteklim mjesecima 130 predstavnika resornih ministarstva, kantonalnih službi i 36 opština educirano je o uticaju klimatskih promjena na degradaciju poljoprivrednog zemljišta i smanjenje biljnih prinosa, povezanosti ovih procesa sa poplavnim događajima, te mjerama koje se mogu poduzeti na poljoprivrednim parcelama kako bi se umanjio poplavni rizik.

Prof. dr Mihajlo Marković, redovni profesor na Poljoprivredom fakultetu Univerziteta u Banjaluci i njegov kolega prof. dr Hamid Čustović, redovni profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta Sarajevo, predstavili su praktične metode i tehnike ublažavanje šteta od poplava na poljoprivrednim zasadima, kao i tehnike u poljoprivrednoj proizvodnji koje mogu smanjiti rizike od poplava. Učesnicima radionice su date smjernice i preporuke o poželjnim mjerama (nasuprot lošim strategijama) na poljoprivrednim parcelama, u odnosu na poziciju opštine i toka rijeke.

Po pitanju iskustava Opštine Srbac, Ninko Gužvić, viši stručnjak za poljoprivredu je izjavio da plavljenje na Vrbasu traje kratko, ali je izraženo odnošenje zemljišnog materijala i promjena samog toga rijeke, što predstavlja najveći problem.

- Plavno područje Srpca se ne može značajnije urediti, ali bi u poljoprivredi pomoglo uređenje kanalske mreže i kasnija sjetva. U okviru UNDP projekta uredili smo vodotoke Povelić, Ina i Kosolinac čime je riješeno plavljenje u gradskoj zoni Srpca. S tim aktivnostima bi trebalo nastaviti kako bi se zaštitila poljoprivredna domaćinstva i proizvodnja - istakao je Gužvić.

Kako bi se stekao dodatni uvid, učesnici su bili anketirani o prirodnim katastrofama s kojima se njihove opštine suočavaju. Fokus istraživanja bio je na poplavama, broju registrovanih poljoprivrednika, ukupnoj šteti koja je nanijeta poljoprivredi od poplava, postotku poplavljenog zemljišta, učestalosti poplava, osiguranju poljoprivredne proizvodnje od poplava, te aktivnostima i mjerama koje poduzimaju opštine – kao i poljoprivrednici pojedinačno – u cilju smanjenja rizika od poplava.

Zineta Vuković stručna saradnica za poljoprivredu u Općini Bihać je istaknula da su nasipi u našem regionu stari i potrebno ih je sanirati, a također, potrebno je čišćenje postojećih kanala, izgradnja novih i poboljšanje drenaže.

- Agrotehničke mjere u poljoprivredi mogle bi doprinijeti smanjenju količine vode koja dospijeva u glavni vodotok, što bi u sinergiji sa ostalim mjerama značajno doprinijelo smanjenju poplavnog rizika i šteta u poljoprivredi.

Zajedničkim djelovanjem, ovi će napori osigurati povećanje prinosa u poljoprivredi istovremeno umanjujući okolišne uticaje na poljoprivredu, dok će lokalne privrede postati otpornije na prirodne katastrofe koje su dodatno pogoršane klimatskim promjenama.

Podrška poljoprivredi otpornoj na klimatske promjene u BiH pruža se na dva načina: jedan se odnosi na unapređenje procesa planiranja prilagođavanja na klimatske promjene (NAP) pri čemu se vlasti podržavaju u integrisanju rizika povezanih s klimatskim promjenama u tekuće procese planiranja razvoja i budžetiranja primjenom sistemskog i multisektorskog pristupa, gdje je poljoprivreda prepoznata kao jedan od najugroženijih sektora

Drugi način predstavlja direktan pristup poljoprivrednicima i savjetodavnim stručnim službama kako bi se razmijenile praktične i lako primjenjive mjere za bolje nošenje s izazovima koje donose klimatske promjene.