Sakura u sijenci klimatskih promjena: Trešnje u Kjotu cvjetaju sve ranije

U Kjotu, kao i širom Japana, na obalama rijeka, planinama, jezerima i u parkovima procvjetale su trešnje. Ali preko hiljadu godina stari zapisi japanskih monaha, aristokrata i vladara rasvjetljavaju da su u prošlosti prizori procvjetalih trešnji bili potpuno nezamislivi za sam početak aprila: pupoljci su u Kjotu otvarali tek u drugoj polovini mjeseca, a ponekad čak i krajem.

Razlog ovog pomjeranja sakure, kako Japanci zovu sezonu cvjetanja trešnji, jesu ubrzane klimatske promjene. Naime, podstaknute toplijim vremenom, japanske trešnje cvjetaju ranije nego nekada. Trešnje u japanskom gradu Kjotu ove godine procvjetale su 4. aprila, što deset dana ranije nego početkom dvadesetog vijeka. U svjetlu klimatskih promjena, temperature rastu, a to se odražava na ranije kretanje vegetacije.

Prve trešnje u Kjotu procvjetale su krajem marta.

Ali u ovom kontekstu, bitnije je kada je drveće dostiglo tzv. pun cvijet, tačnije kada su se na 70% trešanja pupoljci otvorili. To je brojka koju ćemo pretežno koristiti i u ostatku teksta.

U Kjotu, vrhunac cvjetanja ove godine dostignut je 4. aprila – ili kako to navode sa Univerziteta Osaka, 94. dana 2025. godine. Ovo nije neuobičajeno ako gledamo prosjek u proteklih 20 godina, štaviše tačno je u dan.

Međutim, s obzirom na to da je u pitanju fenomen koji je duboko ukorijenjen u japanskoj kulturi, nama je na raspolaganju baza podataka pomoću koje možemo da se vratimo i do 12 vijekova unazad – dok još eksploatacije fosilnih goriva nije bilo ni u naznakama.

U pitanju je, na čitavom svijetu, potencijalno najduže praćenje fenologije, odnosno prvog pojavljivanja bioloških događaja u njihovom godišnjem ciklusu.

Ovaj gotovo pa potpuno kontinuirani istorijski niz podataka od 853. do ove godine, između ostalog, otkriva sljedeću stvar: prije samo sto godina, kada globalno zagrijevanje još nije uzelo maha, dvadesetogodišnji prosjek cvjetanja trešnji u Kjotu bio je 104. dan u godini, dakle 14. april. Drugim riječima, trešnje sada cvjetaju deset dana ranije nego početkom dvadesetog vijeka. A dvije nedjelje ranije u odnosu na početak devetnaestog.

Otprilike od tada, prosjek cvjetanja trešnji u Kjotu postepeno se pomjera sa sredine aprila ka početku mjeseca. Naravno, s obzirom na to da vremenske prilike variraju od godine do godine, pojedinačne godine sa ranijim cvjetanjem u Kjotu javljale su se i prije. Ipak, trešnje su najranije, u posljednjih skoro 1200 godina, procvjetale 2023. Zbog neobično toplog vremena, tada se to odigralo već 25. marta.

Podaci iz Kjota posebno su vrijedni zato što idu toliko daleko u prošlost: uprkos tome što naučnici cvjetanje trešnji prate od 1953. godine, na osnovu drevnih hronika i dnevnika, imaju uvid u davnašnje trendove.

- U Kjotu, vremensko praćenje festivala posvećenih proslavi cvjetanja trešnji, koji seže u deveti vijek, rekonstruiše prošlu klimu i demonstrira lokalni porast temperature u svjetlu globalnog zagrijavanja i urbanizacije - stoji u naučnom radu iz 2009. godine.

Trešnjini cvjetovi ne samo da predstavljaju nezvanični nacionalni cvijet Japana, već su razlog da milioni stranih turista pohrle put ove azijske zemlje kako bi uživali u ljepoti ove pojave i pratećim opojnim mirisima nalik na vanilu. Samim tim, ovo doba godine važno je kako kulturološki, tako i ekonomski gledano.

Sakura počinje tokom marta na ostrvu Kjušu na jugoistoku i onda napreduje ka sjevernim dijelovima zemlje. Cvjetovi se zadržavaju svega nekoliko dana, a na nekim mjestima gdje počinje kasnije, sakura može da potraje i do prve polovine maja. Ali kao što smo vidjeli na primjeru Kjota, u svjetlu klimatskih promjena, svi koji planiraju da obiđu Japan u vrijeme cvjetanja trešnji ne mogu isključivo da se oslone na nekadašnje normale, već treba da prate prognoze meteorologa.

Tokom 2025, cvjetanje trešnji na zapadu Japana dešava se otprilike kada i inače, tačnije početkom aprila. Ali sa druge strane, na istoku i sjeveru zemlje prognozira se preuranjena sakura u odnosu na referentni period (1991-2020). Ilustracije radi, širom ostrva Hokaido, drugog najvećeg japanskog ostrva, očekuje se da prvi cvjetovi i pun cvijet trešnji porani najmanje nedjelju dana. A kada cvjetovi trešnje porane sedam i više dana, riječ je o veoma ranom cvjetanju. Dok Hokaido tek treba da procvjeta, u Tokiju koji se nalazi južnije latice već uveliko opadaju: sakura je u glavnom gradu Japana počela 24. marta, a vrhunac je dostigla krajem mjeseca. Tamošnje cvjetanje ove godine nije se razlikovalo od prosjeka.

Iako se na mnogim mjestima, pa i u samoj prestonici Japana, ovogodišnja sakura možda uklopila u tridesetogodišnju normalu, taj prosjek vezan je za period kada su klimatske promjene već uznapredovale, a trend je jasan - sa porastom temperature, vegetacija kreće ranije, uključujući tu i cvjetanje trešnji.

Ali Japan je u ovome daleko od usamljenog…

Davne 1912. godine, tadašnji gradonačelnik Tokija, Jukio Ozaki, poklonio je Vašingtonu 3.020 stabala trešnji različitih sorti u znak rastućeg međunarodnog prijateljstva između Japana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Drveće je pretežno posađeno u samom srcu grada, na obalama vještačkog basena Tidal, omeđenog Vašingtonskim spomenikom i Džefersonovim memorijalom. Ova donacija inspirisala je Amerikance da organizuju festival cvjetanja japanskih trešnji. Prvi događaj upriličen je prije 90 godina, ali početak i kraj proslave zavise od ćudi klimatskih promjena.

Najčešće se vrhunac cvjetanja trešnji u Vašingtonu bilježi između posljednje nedjelje marta i prve nedjelje aprila. Međutim, neobično visoke temperature dovele su do toga da se 1990. godine to desi već 15. marta, a prošle 17. marta.

- Datumi cvjetanja trešnji variraju od godine do godine - objasnio je klimatolog Patrik Gonzales u videu koji je Američka služba nacionalnih parkova objavila još 2016. godine, "ali dugoročni trend pokazuje sve ranije i ranije cvjetanje."

"Ovdje, u Vašingtonu, mjerenja meteoroloških stanica otkrivaju nam značajan porast temperature od 1946. godine – 1,6 °C tokom jednog vijeka, duplo više od globalne stope. Kod drveća koje cvjeta, toplota prekida zimsko mirovanje tako da se ranije cvjetanje trešnja poklapa sa zagrijavanjem izazvanim klimatskim promjenama."

Naposlijetku, slika klimatskih promjena je mnogo kompleksnija od toga kada će turisti u potrazi za prizorima sakure krenuti u Japan ili kada će se Amerikanci okupiti na basenu Tidal slaveći dolazak proljeća. Promjena fenološkog razvoja trešnji zapravo je indikator toga koliko smo duboko izmijenili svijet oko nas sagorijevajući fosilna goriva. A pogođeno je mnogo više vrsta i ekosistema od japanskih trešnji.

Hana wa sakuragi, hito wa bushi.

U bukvalnom prevodu, ova japanska poslovica znači da je najljepši cvijet – trešnjin cvijet, a najbolji čovjek – borac.

U ovim kritičnim trenucima za planetu, vjerovatno najznačajnija borba u kojoj možemo da učestvujemo jeste borba protiv klimatskih promjena.