Klimatske promjene otežavaju proizvodnju u plastenicima – Donose i nove bolesti i štetočine

Posljedice klimatskih promjena prošlog ljeta mogli smo da vidimo gotovo na svim njivama širom Srbije, jer su biljke bile osušene, a zemlja ispucala. Iako nije toliko očigledno, ekstremno visoke temperature u velikoj mjeri otežavaju i stvaraju probleme u plasteničkoj proizvodnji. U takvim uslovima biljke je potrebno redovno rashlađivati, a sve češće se pojavljuju bolesti i štetočine koje do prije desetak godina ovde nisu bile prisutne.

U plastenicima Sabolč Čikoša trenutno se nalaze rotkvice, salate i spanać, a na ljeto će ih zamijeniti paradajz i paprika. Iako se proizvodnjom povrća u zatvorenom prostoru njegova porodica bavi decenijama, posljednjih godina ovaj posao je sve teži, jer su ljeta sve toplija.

- Zbog klimatskih promjena moraćemo da mijenjamo tipove plastenika, jer će u postojećim biti jako teško održati proizvodnju. Temperatura u zatvorenom prostoru je za 15-20 stepeni viša nego na otvorenom, tako da je obavezno sjenčenje plastenika. To podrazumijeva velike troškove. Takođe, moraćemo da uvedemo i automatsko navodnjavanje da bismo mogli više puta da zalivamo, odnosno da hladimo biljke - kaže Sabolč Čikoš.

Sa istim problemima suočavaju se i na gazdinstvu Čabe Nađ. Na 1.500 kvadrata zatvorenog prostora porodica ovog poljoprivrednika proizvodi najprije rasad, a potom i paradajz i papriku.

- Kupujemo mreže za zasenjivanje da bismo i mi mogli da radimo, ali i da bi biljka mogla da izdrži. Ukoliko bi bio samo najlon, biljka ne bi mogla da podnese te temperature - kaže Čaba Nađ,

Zbog ekstremno visokih temperatura, proizvođači koji se bave plasteničkom proizvodnjom imaju sve više problema sa bolestima i štetočinama.

- Usljed povećanja prosječne temperature, štetočine sve ranije napadaju biljke, a pojavile su se i neke nove vrste koje prije petnaestak godina kod nas nisu ni postojale - ističe Sabolč Čikoš.

Prije deset godina, kažu poljoprivrednici, bilo je i tripsa i grinja, ali u daleko manjem broju nego sada.

- Zime su blage, a te štetočine prezimljavaju u zemljištu i čim temperature porastu, one počinju da se razmnožavaju i sa njima se teško izlazi na kraj. Sredstva za zaštitu biljaka koje koristimo djeluju, ali je problem što se insekti sada mnogo brže razmnožavaju. Tako smo, recimo, prije deset godina imali pet generacija nekih insekata, a sada ih za jedno ljeto bude i deset generacija - objašnjava Čaba Nađ.

Sve veći problem je paradajzov moljac, prije svega, jer su jaja jako mala i teško ih je suzbiti.

- Pojavljuju se već u junu i do septembra bude mnogo generacija ove štetočine. Ona se i hrani lišćem paradajza, a buši i plodove. Ranije je naša proizvodnja trajala do prvih ozbiljnijih mrazeva, a sada već u septembru dosta poljoprivrednika završava proizvodnju, jer je nemoguće sačuvati biljke. Već krajem avgusta moramo da odvojimo plodove koji su oštećeni. Bude onih koje možemo da prodamo, a sve više je i onih koji su toliko oštećeni da moramo da ih bacimo. To je čist gubitak - dodaje.

Zaštita biljaka je veliki izazov jer plodovi brže sazrijevaju i često se koriste bez termičke obrade.

Stručnjaci potvrđuju da se proizvodnja u plastenicima posljednjih godina suočava sa sve većim izazovima. Samo tokom prošle godine visoke temperature imale su značajan uticaj na stanje i kondiciju usjeva, pojavu bolesti i štetočina, što je rezultiralo povećanjem troškova proizvodnje. Ukoliko se ovakav scenario nastavi i u narednom periodu, proizvođači će morati da sprovedu mjere koje bi spriječile zagrijevanje plastenika i smanjile vrijeme između navodnjavanja. Takođe, biće potreban i drugačiji unos hraniva zbog brzog prolaska biljaka kroz faze razvoja, kao i drugačija zaštita od bolesti i štetočina.

- Preduzimanje i primjena određenih sredstava za zaštitu bilja moraju prethoditi pregledi sa tačnom detekcijom uzročnika, mora se poznavati ciklus razvoja štetočina, biologija patogena, kritični broj insekata koji ugrožavaju biljku, epidemijski prag bolesti. Kod izbora pesticida mora se voditi računa o kratkom periodu sazrijevanja plodova i konzumaciji često bez termičke obrade. Zbog toga preporučujemo integralnu zaštitu sa upotrebom pesticida sa kratkom karencom ili bioloških preparata uz postavljanje insekatskih mreža ili klopki za izlovljavanje insekata - kaže Snežana Parađenović iz Prognozno-izvještajne službe RC Zrenjanin.

Proizvodnju paradajza u plastenicima tokom 2024. godine ugrožavale su i kukuruzna sovica, plamenjača i crna pjegavost, a problema je bilo i u proizvodnji krastavca.

- U posljednje vrijeme proizvodnju krastavca prati intenzivna pojava biljnih vaši, koje u početnim fazama rasta mogu uticati na porast biljaka, a koje prenose i destruktivne viruse. Kako je ovo biljka sa izuzetno atraktivnim cvjetom, proizvodnja je često pod pritiskom tripsa, koji oštećuje plodove i usporava napredak biljke. Takođe, kao i u proizvodnji paradajza, postojanje vrlo povoljnih uslova u plasteniku, uz razvoj lisne mase krastavca i smanjenje provjetrenosti, doprinosi učestaloj pojavi simptoma bolesti plamenjače i pepelnice - objašnjava ona.

Stručnjaci poručuju da izbor preparata za zaštitu treba prilagoditi fazi razvoja biljaka uz poštovanje vremena djelovanja. Pojedine mjere potrebno je primjenjivati preventivno ili najkasnije po pojavi prvih simptoma. Veoma je bitno da se prate savjeti Prognozno-izvještajne službe Srbije koja kontinuirano prati stanje svih usjeva u zemlji i o svim pojavama i promjenama informiše poljoprivrednike.